Čelnici sindikata javnih službi zatražili su u ponedjeljak u pregovorima o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru uvođenje 13. plaće, porast osnovice za plaće i povećanje materijalnih prava upozorivši da Hrvatska treba hitno povećati cijenu rada kako bi se zaustavilo iseljavanje.
“Došlo je vrijeme da i u Hrvatskoj uvedemo 13. plaću, ne samo za javne službe već za sve radnike u zemlji. Ako javne službe u tome uspiju, uspjet će kasnije, kroz sustav kolektivnog pregovaranja, i sve druge djelatnosti”, rekao je glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić na konferenciji za novinare.
Novaca ima, svi radnici trebaju participirati u društvenom bogatstvu
Navodeći kako veliki broj zemalja EU-a već u kolektivnim ugovorima ima zajamčene 13. plaće, Ribić je poručio da u našoj zemlji postoji urgentna potreba za rastom cijene rada kako bi se zaustavilo iseljavanje, posebice stručnih i visokoobrazovanih ljudi.
Odlasku naših ljudi u bogatije zemlje EU-a može se parirati samo jačanjem vlastite ekonomije, povećanjem potražnje i povećanjem plaća i cijene rada.
Ribić smatra da za 13. plaću u državnom proračunu ima sredstava, procjenjuje da bi iznosila osam posto državnog proračuna.
“Ako se želi podržati dizanje plaća, ovo je sada prilika. Novaca ima, ne vidimo samo mi da je gospodarstvo u dobrom kretanju već to vidi, o tome govori i hvali se premijer Andrej Plenković. I to nekoliko puta”, rekao je.
Ističući kako svi radnici u državi trebaju participirati u društvenom bogatstvu, Ribić je poručio kako se to može napraviti upravo uvođenjem 13. plaće.
Ako postoje objektivni ili politički razlozi za državni proračun, sindikati mogu pristati da prve godine to bude pola 13. plaće, a druge godine cijela 13. plaća, dodao je.
Ribić napominje da sindikati moraju misliti i na osnovicu za izračun plaća u javnim službama jer ona odražava cijenu rada. “Ako zapostavimo osnovicu, onda će naša cijena rada tj. satnica zaostajati za drugim dijelovima društva”, kazao je.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem izvijestila je da su u dosadašnjim kolektivnim pregovorima razmatrali rok važenja novog Temeljnog kolektivnog ugovora.
Sindikalci smatraju da treba osigurati prava zaposlenika u javnom sektoru na četiri godine dok, zbog najave donošenja novog zakona o plaćama, Vlada predlaže rok od dvije godine. To, poručila je, nije prihvatljivo sindikatima.
Regres od 2000 kuna, dar za djecu od 700 kuna, osnovica za jubilarnu nagradu 2000 kuna
Šprem dodaje da sindikati u pregovorima predlažu, u slučaju da inflacija prijeđe šest posto, otvaranje pregovora o korekciji plaća, a otvorili su i pitanje vrijednosti sistematskih pregleda zaposlenika i naknade troškova prijevoza.
Također traže isplatu regresa u iznosu od 2000 kuna, dara za djecu od 700 kn i povećanje osnovice za izračun jubilarne nagrade na 2000 kuna.
Makroekonomist iz Sindikata znanosti Matija Kroflin rekao je kako sindikati predlažu da 13. plaća bude u iznosu prosječne plaće svakog zaposlenika, a o poziciji Vlade prema tom prijedlogu ovisit će iznosi drugih materijalnih prava.
Istaknuo je da 13. plaća ne može biti zamjena za neusklađivanje osnovice za izračun plaća u javnim službama.
