U većini zemalja Europske unije, čija je Hrvatska članica, hitna medicinska služba nije u sustavu beneficiranog radnog staža. Njemačka je jedna od onih koji daju poticaje za raniji odlazak u mirovinu radnicima koji rade u teškim uvjetima rada, a tu su i neki djelatnici hitne službe, Italija također omogućuje ranije umirovljenje samo dijelu djelatnika hitne službe, a u Belgiji liječnici i tehničari u izvanbolničkoj hitnoj imaju mogućnost ranijeg umirovljenja, ali na temelju kolektivnih ugovora, a ne zakona.
Ozbiljnih problema imaju i djelatnici bolničkih hitnih prijema. Zbog neodrživog stanja na OHBP-u na zagrebačkom Rebru, oglasio se jučer i Sindikat KBC-a Zagreb, tvrdeći kako je zbog loše organizacije i preopterećenosti osoblja ugrožena sigurnost pacijenata. Umjesto koordinacije između bolnica, domova zdravlja i hitnih službi, pacijenti se preusmjeravaju stihijski, pri čemu se bolesnici »šetaju« od ustanove do ustanove.
– Takva praksa, u kombinaciji sa zakašnjelim sanitetskim prijevozom, kroničnim manjkom kapaciteta i preopterećenim osobljem, dovodi do toga da se životno ugroženi pacijenti zbrinjavaju u prenapučenim hodnicima, upozorava sindikat.
VEZANE VIJESTI
21. siječanj 2026.
Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera Ivica Baksa ukazao je na dugogodišnje zanemarivanje položaja djelatnika hitne medicinske službe te zatražio od Vlade i Ministarstva zdravstva jasnu političku odluku o povratku beneficiranog radnog staža i reformi sustava hitne medicine.
Istaknuo je da za djelatnike hitne pomoći sirena nije „prolazna buka u prometu“, nego početak neizvjesnosti i ulazak u tuđu krizu, od djece bez svijesti do teških prometnih nesreća i nasilnih situacija.
„Na terenu nema vremena za konzultacije ni prostora za pogrešku. Kliničke odluke donose se u nepredvidivim uvjetima, pod pritiskom odgovornosti da jedna odluka može značiti razliku između života i smrti“, poručio je.
Podsjetio je da su djelatnici hitne u listopadu prošle godine izašli na prosvjed tražeći priznanje beneficiranog radnog staža te upozorio da od tada nema najava konkretnih pomaka, zbog čega se sada spominju i nove akcije, uključujući odlazak pred Europski parlament. Baksa je naglasio da sustav rada u Hrvatskoj nije isti kao u drugim zemljama EU. „Hrvatska ima drukčiji model i drukčije opterećenje na terenu. Europska praksa može biti polazište, ali ne i jedino pravilo po kojem uređujemo vlastiti sustav“, rekao je.
Upozorio je i na regionalne razlike, istaknuvši da u nekim županijama, zahvaljujući većim ulaganjima u kadar, opremu i vozila, hitna funkcionira na visokoj razini, dok je u drugima situacija daleko od zadovoljavajuće za djelatnike i pacijente. Kao pozitivan primjer naveo je Međimursku županiju.
Osvrnuo se i na upozorenja Sindikata KBC-a Zagreb o neodrživom stanju na hitnom bolničkom prijemu na Rebru, gdje se, zbog loše organizacije i manjka kapaciteta, pacijenti preusmjeravaju između ustanova, a i životno ugroženi ponekad završavaju u prenapučenim hodnicima.
„To su trenuci u kojima postaje jasno da pitanje statusa djelatnika hitne nije odvojeno od sigurnosti pacijenata, nego s njom izravno povezano“, istaknuo je.
Poručio je kako podupire vraćanje beneficiranog radnog staža, ali da ono mora biti dio šire reforme. „Ovo je tema koja traži političku odluku i jasan smjer Vlade i Ministarstva zdravstva, a ne puko upućivanje na to da uvjeti trenutačno ne postoje. Rješenje mora osigurati održiv i siguran sustav hitne medicinske službe, za radnike i za građane koje oni svakodnevno spašavaju“, zaključio je.