Poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja za 60 posto na 180 eura godišnje nameće pitanje pravednosti financiranja javnog zdravstva kojeg od 4,017 milijuna osiguranika plaća trećina zaposlenih, među kojima je njih oko pola milijuna na minimalcu, pa plaćaju i manje doprinose.
Duge liste čekanja koje praktički onemogućavaju pristup zdravstvenoj skrbi građanima koji ih ne mogu privatno platiti nameću i pitanje hoće li se nakon uvođenja Registra stanovništva 2026. i nakon što se dozna prihodovno-imovinsko stanje svih građana porezno opterećenje prebaciti više s rada na prihode od dobiti i imovine?
Iako Hrvatska ima 1,75 milijuna (samo)zaposlenih to ne znači da svi plaćaju zdravstvene doprinose jer ne znamo je li i još među njima oko 225 tisuća mladih do 30 godina (domaćih i stranih) oslobođenih plaćanja zdravstvenih doprinosa. Mjera oslobođenja plaćanja doprinosa na pet godina za mlade zaposlene na neodređeno do kraja 2024. ukinuta je početkom 2025. za nove korisnike, za stare vrijedi do isteka roka.
Ne znamo za koliko su zaposlenih (mladih i starijih) poslodavci sada oslobođeni plaćanja zdravstvenih doprinosa na godinu dana jer su ih prvi put zaposlili na neodređeno. Porezna uprava nam nije odgovorila na pitanje koliko je sada u Hrvatskoj ukupno radnika oslobođeno plaćanja zdravstvenih doprinosa. Od 2021. mjera oslobođenja plaćanja doprinosa za dio radnika od 2021. do lani državu je koštala oko milijardu i pol eura.
Iako je Hrvatska ima 3,874 milijuna stanovnika, krajem listopada prema HZZO-u imali smo 4,017 milijuna osiguranika, gotovo 143 tisuće više osiguranika od stanovnika što je dugogodišnji problem, izražen osobito u Gradu Zagrebu i primorskim županijama. Preko HZZO-a legalno su osigurane osobe s prebivalištem u drugim članicama EU te ugovornim državama koje su korisnici hrvatske mirovine, te oni koji npr. rade u RH, a žive u Sloveniji, a lani ih je bilo 42 tisuće, što znači da opet imamo 100 tisuća osiguranika više od stanovnika, za koje je procjena demografa da je riječ o ‘fiktivnim’ stanovnicima.
Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da porezno opterećenje treba prebaciti prema prihodima od kapitala i imovine da se izdrži socijalni pritisak.
”Većina zemalja EU prebacila je porezno opterećenje s rada prema imovini i prihodima od kapitala za financiranje javnih usluga, među njima i ‘besplatnog’ zdravstva, sam.
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |