Gdje nestaju povišice? Brutoplaće rastu, ali država tiho uzima stotine eura

Plaće rastu, ali država uzima povišice.

izvor: Gdje nestaju povišice? Brutoplaće rastu, ali država tiho uzima stotine eura

23. lipanj 2026.

Brutoplaće u Hrvatskoj u posljednjih pet godina kontinuirano rastu. Ipak, na računima ta povišica nije uvijek vidljiva u punom iznosu. Dio novca godinama tiho završava kao porez, a da toga većina nije ni svjesna.

Razlog leži u osobnom odbitku, odnosno iznosu plaće koji se ne oporezuje. Od 2020. do danas taj iznos porastao je samo 13 posto. U istom razdoblju minimalna plaća porasla je 95 posto. To znači da sve veći dio naših plaća postaje oporeziv, zbog čega stradaju i povišice.

"Problem je što se osobni odbitak i porezni razredi ne indeksiraju sa stvarnim učinkom inflacije i najlošije prolaze oni koji imaju srednja primanja kao što su administrativni radnici, medicinske sestre, učitelji. To su oni koji imaju prihode između 1200 i 2500 eura", rekao je ekonomist Petar Vušković.

Poslodavci koji te plaće isplaćuju tvrde da nisu zadovoljni.

"Zahtjev UGP-a od početka je da minimalna plaća bude jednaka osobnom odbitku, ali nažalost država nema razumijevanja za te zahtjeve, nego gleda prvenstveno kako što više uzeti od građana i od poduzetnika i kako što više staviti u državnu kesu", rekao je UGP-ov Dražen Oreščanin.

Sve do 2022. minimalna plaća uopće nije bila oporeziva. Danas se porez plaća na gotovo trećinu njezine osnovice.

Medijalna netoplaća u Hrvatskoj isplaćena u travnju iznosila je 1317 eura. Da je osobni odbitak pratio rast plaća, na istom računu bilo bi 1440 eura. To je 123 eura razlike svaki mjesec, odnosno gotovo 1500 eura na godišnjoj razini.

Umjesto na vašem računu, taj novac završio je u gradskim i općinskim proračunima, kojima je to značajan prihod nakon što je prije dvije godine ukinut prirez, a čini se da se ministru financija Tomislavu Ćoriću ne žuri dirati u osobni odbitak.

"O tome ćemo razgovarati najesen kada budemo svjesni rezultata prvih triju kvartala ekonomskog rasta, inflacije i svih ostalih parametara za kreiranje proračuna za 2027.", rekao je Ćorić.

Kad bi država htjela, mogla bi, poput mnogih razvijenih zemalja, automatski usklađivati neoporezivi dio plaće s inflacijom.

"Kada plaće rastu brže od osobnog odbitka, onda nije dobitnik radnik, nego ipak država, i tu onda dolazimo do problema što država samu sebe financira", rekao je Vušković. Građani će, čini se, na povišicu morati pričekati.