Ministar Piletić novost je najavio nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, a primjenjivat će se na sve sektore u Hrvatskoj. Sindikati tražili povećanje 100 posto.
Kroz dva zakona
Podsjetimo, rad nedjeljom planira se regulirati dvama zakonima; jedan je Zakon o radu koji će definirati koliku radnici moraju imati satnicu, a drugi je Zakon o trgovini, u kojem će pisati koliko se često nedjeljom raditi može ako ste, kao što i samo ime zakona govori, trgovac. Vratit ćemo se sad na sam Zakon o radu, čiji bi se konačni nacrt, najavio je ministar Piletić, trebao ovaj tjedan pojaviti na sjednici Vlade.
Upravo u njemu stajat će da sat rada nedjeljom mora biti plaćen 50 posto više u odnosu na postojeću satnicu i dobar je to korak naprijed, smatra Piletić, koji kaže kako na taj način Hrvatska prati i trendove susjeda, ponajprije Slovenaca koji su oko radne nedjelje sve detaljno definirali. E sad, ovih 50 posto “gore” ide apsolutno svima, ne samo trgovcima, primjerice, a to je tako jer je u Hrvatskoj samo 20 posto realnog sektora pokriveno kolektivnim ugovorom, koji jedini omogućuje pregovaranje o satnici. Primjerice, ako ste kod privatnika, dosadašnji je zakon definirao samo da vam nedjelju mora platiti više, pa ako je to bila i jedna jedina lipa, poslodavac je radio sve prema pravilima. Sad više neće biti tako.
– Primjenjivat će se povoljnije pravo za one kojima još traje kolektivni ugovor, a za one koji ga nemaju, primjenjivat će se zakon, čije će poštivanje kontrolirati Državni inspektorat – kazao je ministar rada. Najkonkretnije, to znači da radnici koji kolektivni ugovor trenutačno imaju i u njemu piše da je, primjerice, satnica nedjeljom 35 posto viša nego na “obični” dan, 50 posto veću satnicu imaju bez obzira na to što piše u spomenutom ugovoru (povoljnije pravo), a isti “obračun” vrijedi i za one koji kolektivni uopće nemaju. A takvih je kod nas poprilično, kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
– Samo 46 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj pokriveno je kolektivnim ugovorom, u privatnom je sektoru to 20 posto radnika, dok je cilj Europske unije 80 posto – rekao je Sever i dodao kako je, dok istu i veću razinu ne dostignemo i mi, nužno satnice regulirati Zakonom o radu, kako bi se obuhvatilo što više radnika. Nema problema s nedjeljnom satnicom ni Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), ali muči je drugi segment, najavljen još sredinom listopada.
– Uvedena je mogućnost radnika da izrazi takozvani priziv savjesti radu nedjeljom pa smatram da će biti gotovo nemoguće osigurati normalno poslovanje u takvim uvjetima – rekla je direktorica HUP-a Irena Weber. Krešimir Sever, s druge strane, smatra da “priziv savjesti” lijepo zvuči, ali teško da će se primjenjivati u praksi.
Želja nije prevelika
– Već sad imamo iskustva da poslodavac nađe druge modele da radniku “vrati” ako on nešto ne želi napraviti. Radnici su toga itekako svjesni. Dovoljno je da netko kaže da bi radio ako je sustav organiziran, ali postavlja se pitanje kako zaštititi onoga koji kaže da raditi neće, a i kako će poslodavac potencijalno dokazati da bez određenog radnika posao nije mogao obaviti – kaže Sever pa dodaje da bi se radnike trebalo obraniti od nasilnog pristupa, ali će, u konačnici, to pitanje vjerojatno rješavati sudovi u pojedinačnim predmetima. Kakva je trenutačno situacija s nedjeljnim satnicama, pojasnio je ministar Marin Piletić.
– Uzmemo li u obzir ukupne kolektivne ugovore koje u Hrvatskoj imamo, registrirani prosjek iznosi 37 posto koliko se trenutačno sat rada nedjeljom plaća više od standardnog sata u tjednu – kazao je ministar, a mi ćemo još jednom podsjetiti da se radi o satnicama dogovorenima kolektivnim ugovorima, koje uglavnom ima javni i državni sektor, dok privatnici radnicima nedjelju plate uglavnom koliko žele, a najčešće im želja nije prevelika.
