autor: glavni urednik, objavljeno: 15.05.2026.

Medicinske sestre i tehničari također su poručili Vladi da su oni temelj zdravstvenog sustava

izvor :Jutarnji list - Hrvatsko sestrinstvo uputilo apel Vladi za hitno rješavanje krize u sustavu

12. svibanj 2026.

Hrvatsko sestrinstvo uputilo apel Vladi za hitno rješavanje krize u sustavu

Sindikati i udruge medicinskih sestara i tehničara od Vlade su u utorak hitno zatražili konkretne mjere, temeljene na prihvaćanju zahtjeva struke, za spas sestrinske profesije koja se godinama suočava s kroničnim nedostatkom kadra i nepovoljnim uvjetima rada.

"Sestrinstvo u RH već se niz godina suočava s ozbiljnim i dugotrajno zanemarivanim problemima koji danas ugrožavaju njegovu održivost. Medicinske sestre i medicinski tehničari rade u uvjetima kroničnog nedostatka kadra, povećanog opterećenja i sve većih profesionalnih zahtjeva", naveli su u Proglasu hrvatskog sestrinstva Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS), Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara (HSSMS-MT) i stručne udruge u sestrinstvu.

Takvi uvjeti, dodali su u povodu Međunarodnog dana sestrinstva, dovode do izraženog profesionalnog izgaranja, sve češćeg napuštanja profesije te dodatnog pogoršanja stanja.

Tako su upozorili da sve veći dio radnog vremena provode u administrativnim poslovima, ali i da ubrzana digitalizacija zdravstvenog sustava bez adekvatne podrške i edukacije dodatno opterećuje rad. Između ostalog, upozorili su kako se profesija i dalje suočava s neadekvatnim uvjetima rada, potplaćenošću, nepriznavanjem razine obrazovanja te da su sestre i tehničari izloženi verbalnom i fizičkom nasilju, bez sustavne i učinkovite zaštite.

Medicinske sestre i tehničari također su poručili Vladi da su oni temelj zdravstvenog sustava i da bez odlučnih i pravodobnih mjera država više neće moći osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb koju građani očekuju i zaslužuju.

Zbog toga od Vlade i nadležnih institucija zahtijevaju donošenje i provedbu Strategije razvoja sestrinstva u RH, sustavno rješavanje nedostatka kadra i uvođenje mjera za zadržavanje medicinskih sestara u sustavu te priznavanje razine obrazovanja i kompetencija kroz hitne izmjene odgovarajućih propisa.

Traže i unaprjeđenje radnih uvjeta i materijalnog statusa zaposlenih u sestrinstvu, smanjenje administrativnog opterećenja kako bi se fokus vratio na izravan rad s pacijentima, osiguravanje sigurnog radnog okruženja i sustavnu zaštitu od sve prisutnijeg nasilja, razvoj sustava kontinuiranog obrazovanja i prilagodbe digitalnim promjenama te uključivanje predstavnika sestrinstva u procese donošenja odluka

Paralelno s objavom Proglasa, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održana je velika javno-zdravstvena akcija tijekom koje su građanima bile ponuđene brojne preventivne usluge, od mjerenja krvnog tlaka i šećera do edukacija o njezi stome i postupcima reanimacije, čime je još jednom potvrđena važnost sestrinstva u društvu

"Današnji odaziv potvrđuje koliko građani cijene naš rad, našu predanost i našu stručnost. Ponosni smo na našu tradiciju, ali istovremeno tražimo bolju budućnost za našu profesiju. Tražimo da se položaj medicinskih sestara i tehničara i uvjeti njihova rada postave kao prioritet zdravstvene politike", izjavio je predsjednik HKMS-a Mario Gazić.

VEZANE VIJESTI

Ministrica Hrstić priznala problem s manjkom sestara:

Hrvatsko zdravstvo pokušava zaustaviti odlazak kadra

Ministrica zdravstva Irena Hrstić u emisiji „A sada Vlada“ govorila je o ključnim izazovima hrvatskog zdravstvenog sustava, istaknuvši reformske mjere usmjerene na poboljšanje položaja medicinskih sestara, zakonodavne promjene, digitalizaciju zdravstva te organizacijske reforme bolničkog sustava.

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva ministrica je uputila čestitke medicinskim sestrama, tehničarima i primaljama, naglasivši kako Ministarstvo zdravstva kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada i materijalnih prava sestrinske struke. Posebno je izdvojila kako su u pripremi izmjene Zakona o sestrinstvu, a radna skupina već je započela s radom.

Hrstić je poručila kako se pitanje materijalnih prava rješava kroz kolektivno pregovaranje, dok Ministarstvo paralelno radi na sustavnim promjenama s ciljem jačanja digniteta sestrinstva i dugoročnog stabiliziranja struke. Upozorila je kako izazovi postoje, ali i istaknula određene pozitivne pomake, navodeći da je u posljednjih pet godina povećan broj medicinskih sestara, osobito visokoobrazovanih kadrova.

Govoreći o digitalizaciji zdravstvenog sustava, ministrica je naglasila kako modernizacija donosi veću transparentnost, bolju organizaciju i dostupnost zdravstvenih podataka, uz smanjenje nepotrebnih odlazaka liječnicima. Poseban naglasak stavljen je na povezivanje sustava kroz CEZIH, čime bi nalazi pacijenata bili dostupni bez obzira na ustanovu u kojoj su obavljeni.

Osvrnula se i na nove upute o dopunskom radu liječnika, pojašnjavajući kako je cilj uspostaviti jedinstvena pravila i veću transparentnost u svim bolnicama, uz bolju organizaciju rada, a ne represivne mjere. Kao krajnji cilj istaknuto je smanjenje lista čekanja kroz učinkovitije upravljanje sustavom.

Ministrica Hrstić dotaknula se i teme hantavirusa, poručivši kako trenutačno nema povećanog zdravstvenog rizika za građane te da je hrvatski zdravstveni sustav spreman odgovoriti na eventualne javnozdravstvene prijetnje, uz stalnu komunikaciju s europskim institucijama i domaćim stručnim službama.

Poruka ministrice bila je jasna – hrvatsko zdravstvo nalazi se pred važnim reformama koje uključuju jačanje sestrinske profesije, modernizaciju sustava i bolju organizaciju zdravstvene skrbi, s ciljem stvaranja učinkovitijeg i dostupnijeg zdravstvenog sustava za sve građane.

Trećina medicinskih sestara ima plaću manju od 1370 eura - tportal

Trećina medicinskih sestara ima plaću manju od 1370 eura

Nedostatan broj medicinskih sestara postaje jedan od ključnih problema hrvatskog zdravstvenog sustava, a Ministarstvo zdravstva najavljuje mjere za poboljšanje uvjeta rada, plaća i profesionalnog razvoja sestrinske struke, istaknuto je u petak na 4. kongresu hrvatskog sestrinstva.

Posebna savjetnica ministrice zdravstva za djelatnost sestrinstva Snježana Krpeta najavila je skoro donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara, kojim će se prvi put sustavno urediti dodatne kompetencije medicinskih sestara i tehničara, kao i izmjene Zakona o sestrinstvu te izradu strategije razvoja sestrinstva.

„Promjene se ne najavljuju, one se provode”, poručila je Krpeta.

Izazovi sestrinske profesije, uključujući manjak kadra, uvjete rada, obrazovanje, profesionalni razvoj i organizaciju zdravstvenog sustava, bile su središnje teme kongresa koji je u organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara okupio medicinske sestre i tehničare, stručnjake iz zdravstvenog sustava, predstavnike obrazovnih institucija i brojne predavače.

Kongres je održan nekoliko dana nakon objave Proglasa hrvatskog sestrinstva koji su zajednički objavile ključne strukovne udruge upozorivši na kritičan nedostatak kadra u zdravstvu. Dokumentom se od Vlade traži hitno priznavanje visoke stručne spreme u koeficijentima plaća te bolju zaštitu sestara od nasilja na radnom mjestu. Cilj je spriječiti daljnji odlazak medicinskog osoblja iz Hrvatske i osigurat sigurnu skrb za pacijente.

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić upozorio je na kongresu da službeni podaci o broju medicinskih sestara ne odražavaju stvarno stanje u sustavu.

Pet tisuća sestara na bolovanju

„U registru imamo 43.000 medicinskih sestara, ali aktivno ih radi oko 32.000”, rekao je Gazić, navodeći kako je oko 5000 sestara na bolovanju, dok je dio njih u mirovanju statusa ili na rodiljnom dopustu.

Dodao je da je tijekom prošle godine u Hrvatskoj objavljeno više od 2000 oglasa i natječaja za zapošljavanje medicinskih sestara, dok ih je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo tek 134.

Predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri upozorila je da velik broj mladih nakon završetka školovanja ne ostaje u profesiji.

„Medicinske sestre završavaju škole i studije, ali biraju druge poslove koji su lakši i bolje plaćeni”, rekla je Lupieri.

Glavna sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas rekla je da bolnički sustav već sada funkcionira pod velikim pritiskom zbog manjka kadra i dugotrajnih bolovanja.

U KBC-u Zagreb radi oko 2300 medicinskih sestara, a njih 236 trenutačno je na duljem bolovanju, navela je Ljubas, upozorivši na velik broj prekovremenih sati i sve izraženiji problem profesionalnog izgaranja.

Sudionici kongresa upozorili su i na potrebu reorganizacije zdravstvenog sustava, drukčije raspodjele poslova i jačanja uloge medicinskih sestara u skrbi za pacijente. Rečeno je i da oko jedne trećine medicinskih sestara ima plaću manju od 1370 eura.

Krpeta je upozorila i na prevelik broj magistara sestrinstva u odnosu na prvostupnice i sestre srednje stručne spreme i potrebu da se na tom tragu napravi reorganizacija i u obrazovnom sustavu.

Na okruglom stolu „Budućnost hrvatskog sestrinstva” istaknuto je i da Hrvatska, kao i druge europske zemlje, mora pronaći način kako zadržati domaći kadar u zdravstvenom sustavu te povećati atraktivnost sestrinske profesije među mladima.