Očekujemo da pregovori traju kratko, da rješenja budu prihvatljiva, a prve isplate plaća prema novoj, uvećanoj osnovici već u listopadu za rujansku plaću.

Tako bi se mogli sažeti zahtjevi pregovaračkog odbora sindikata javnih službi koje će u srijedu staviti na stol pred Vladine predstavnike, s kojima u srijedu počinju novu rundu pregovora o rastu osnovice za plaće zaposlenima u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi.

Nakon što su se u travnju izborili za rast osnovice od četiri posto, pa je ona od svibnja za javne službenike skočila na 6286,29 kuna, s Vladom i premijerom Andrejem Plenkovićem dogovoreno je tada kako će do kraja rujna nastaviti pregovore o daljnjem rastu osnovice za 180 tisuća učitelja, profesora, znanstvenika, liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, "kulturnjaka" i ostalih zaposlenih u tim službama.

KONKRETNI IZRAČUNI

Iako su u međuvremenu pojedini sindikalni čelnici isticali kako će tražiti da taj "jesenski" rast iznosi dodatnih deset posto, u utorak uoči pregovora nitko od predstavnika sindikata u pregovaračkom odboru nije želio potvrditi koliki će biti njihov konkretan zahtjev vezan uz visinu osnovice.

– Nema potrebe za kurtoaznim sastancima i odugovlačenjem pregovora. Očekujemo da Vladini predstavnici dođu s konkretnim izračunima i ekonomskim pokazateljima, a mi ćemo doći sa svojima.

S obzirom na inflaciju, kretanja na tržištu, realni rast BDP-a, uspješnu turističku sezonu i ostalo, nema razloga da oni ne iziđu s ponudom za ozbiljniji rast osnovice – kaže Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i članica pregovaračkog odbora koji čine predstavnici 11 sindikata javnih službi.

– O njihovoj ponudi ovisi daljnji tijek pregovora. Ne možemo dopustiti daljnje urušavanje naših plaća – poručuje Lovrić, koja ističe da je, unatoč rastu osnovice od četiri posto, na godišnjoj razini njihova plaća porasla samo za 2,3 posto.

Lovrić je ponovila kako sigurno neće pristati da rast osnovice bude manji od četiri posto, a upozorava i kako njezina visina ovisi o tome hoće li se tijekom ove runde pregovora razgovarati samo o rastu osnovice za preostale mjesece do kraja ove godine ili će biti uključeni i pregovori o državnom proračunu za 2023. godinu, što također očekuje Vladu i sindikate.

S tim se slaže i Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

– Visina zahtjeva vezana uz rast osnovice ovisit će o tome hoće li se rješenje odnositi na pet, osam ili 20 mjeseci, dakle samo do kraja ove godine ili je uključena i osnovica za 2023. godinu – kaže Stipić.

ŠIRI SE LETAK

– Jasno je da je od svibnja do rujna vrijednost osnovice za izračun plaća zbog inflacije obezvrijeđena. Službeno priznata inflacija od strane Državnog zavoda za statistiku za to razdoblje, ako uzmemo u obzir da je svaki mjesec ona rasla za više od jedan posto, iznosi između 5,5 i šest posto.

Nadamo se da Vladina ponuda o rastu osnovice do kraja ove godine neće ići ispod toga jer to bi značilo daljnje smanjenje vrijednosti rada zaposlenih u javnim službama – upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.      

Sindikati su svojemu članstvu već uputili i letak u kojemu upozoravaju kako im "prijeti rekordan pad kupovne moći" i da je "vrijeme za (re)akciju", čime ne isključuju kako su u slučaju nepovoljne Vladine ponude spremni na industrijske akcije, to jest prosvjede, pa i – štrajk.

U letku se navodi kako su "pred nama novi pregovori o plaćama, jedni od najvažnijih u posljednjih 20-ak godina zbog snažnog utjecaja inflacije na naše plaće i njihova sve većeg zaostajanja za drugim plaćama u zemlji".

– Cijene divljaju, a plaće NKV radnika u privredi postaju veće od plaća VSS radnika u javnim službama. U srpnju je zabilježen rekordan rast inflacije od 12,3 posto, što ukazuje na daljnji pad i ubrzanje pada naših realnih plaća.

Pritom, treba imati na umu da je ovaj podatak o općem rastu cijena varljiv. Naime, u istom mjesecu kruh je poskupio 30 posto, krumpir 31 posto, mlijeko 37 posto, a dizel 40 posto. Dakle, osnovna dobra koja se najviše koriste poskupjela su bitno više od 12,3 posto. Sukladno tome, utjecaj inflacije na naše plaće je snažniji nego što statistika sugerira i što se više troši na osnovna dobra, to je udar žešći – upozoravaju sindikati.

NEDOSTAJE KADRA

– Učinke pregovora očekujemo u listopadu na plaći za rujan. Naši zahtjevi su realni. Želimo da se plaće u 2022. godini usklade s porastom inflacije, a da se u drugom dijelu pregovora vezanih za državni proračun u 2023. godini nastave razgovori o daljnjem rastu osnovice. Standard ljudi i kupovna moć trebaju biti na razini prije inflacije – ističe i Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i članica pregovaračkog tima javnih službi.

Upozorava također kako tome sustavu kronično nedostaje kadra, i to ne samo socijalnih radnika, nego i pomoćno-tehničkog osoblja, "na natječaje se ne javlja nitko", a postojeći djelatnici više su nego preopterećeni.

Stare su to boljke i zdravstvenog sustava, a Ankica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, uoči sastanka s Vladinim pregovaračkim timom poručuje:

– Stanje u zdravstvu je teško, a situacija je dodatno narušena u COVID krizi. Medicinske sestre su iscrpljene, a o nedostatku toga kadra, kao i liječnika, ne moramo ni govoriti. Znamo kolika je visina inflacije, cijene energenata, goriva, vode, hrane otišle su u nebo. Očekujemo fer i poštenu ponudu Vlade!

Iako ne žele iznositi ponudu s kojom će doći pred Vladu, sindikati javnih službi, kako se neslužbeno spekulira, vrlo vjerojatno neće pristati da rast osnovice za plaće javnih službenika za posljednja četiri mjeseca ove godine bude (puno) manji od deset posto.

Bude li se pregovaralo “u paketu”, to jest za osnovicu do kraja ove i u 2023. godini, zahtjev bi mogao narasti do 15-postotnog povećanja osnovice.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako rast osnovice samo za jedan posto, ugrubo, “košta” 200 milijuna kuna. To bi značilo da u slučaju desetpostotnog povećanja osnovice za plaće javnih službenika Vlada mora osigurati oko dvije milijarde kuna!