KOMENTAR na e-savjetovanje o Zakonu o reprezentativnosti udruga i sindikata za kolektivno pregovaranje

Prijedlog:

Ovim prijedlogom predlažemo da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca (NN 932/14; 26/15) (u daljnjem tekstu: Zakon) s ciljem da se postojećim Zakonom omogući aktivna legitimacija za kolektivno pregovaranje sindikatima koji po postojećem zakonu nisu reprezentativni za pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora.

Odredba članka 172. st. 4. Zakona o radu (NN 93/14) propisuje da Statutom udruge određena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora. Umjesto poticanja slobodnog kolektivnog pregovaranja sadašnje odredbe Zakona dovode u pitanje sam smisao i svrhu socijalnog dijaloga, opstojnost sindikata te slobode sindikalnog djelovanja.

Ograničavanjem reprezentativnosti grubo se onemogućava temeljno pravo sindikata i sama svrha postojanja sindikata – kolektivno pregovaranje, te su time odredbe navedenog u koliziji ne samo s odredbama Zakona o radu već i izvorima međunarodnog radnog prava koji reguliraju ovo područje što stvara izrazitu pravnu nesigurnost.

Navedenom aktivnom legitimacijom osiguralo bi se učinkovito ostvarivanje načela prava na organiziranje i  kolektivno pregovaranje (Europska socijalna povelja i Konvencija 98 MOR-a) kao jednog od važnih pravnih izvora radničkih prava, ali i poštivanje prava koja nam jamči Ustav RH, te praksa Europskog suda za ljudska prava.

Predlažemo da u pregovarački odbor sindikata za granske kolektivne ugovore uđu predstavnici sindikata koji djeluju na području grane za koju se pregovara, a za koje bi se ovim prijedlogom dopunio kriterij utvrđivanja reprezentativnosti.

Nastavno na izneseno predlažemo da se u pregovarački odbor sindikata za kolektivno pregovaranje kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje, osim sindikata liječnika kao jednog od najvažnijih sudionika i nositelja zdravstvene djelatnosti, svakako uključi i predstavnik reprezentativnog granskog sindikata najveće hrvatske bolničke ustanove nulte kategorije s titulom središnje nacionalne bolnice – Kliničkog bolničkog centra Zagreb (KBC Zagreb) - kao predstavnika jednog on najvažnijih sudionika zdravstvene djelatnosti.

Obrazloženje:

KBC Zagreb je zdravstvena ustanova tercijalne razine zdravstvene zaštite s najvećim brojem zaposlenih radnika u Republici Hrvatskoj (RH) (cca. 5700 zaposlenih radnika) i koja u svojim unutarnjim aktima već sadrži ustroj, nazive, uvjete i opise radnih i položajnih mjesta, kao i uvjete rada kakve nema niti jedna druga zdravstvena ustanova u RH.

Veliki dio njih nepoznat je i nedefiniran u postojećem kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva, pa to znatno otežava njegovu primjenu i provedbu. KBC Zagreb je ustanova u kojoj se pokreće najveći broj tzv. „pilot-projekata“ kasnije primjenjivih i u drugim zdravstvenim ustanovama u RH, ustanova s najvećim brojem referentnih centara Ministarstva zdravstva RH, ustanova u kojoj se provode Nacionalni programi prevencije velikog broja bolesti, ustanova s najvećim prilivom bolesnika iz svih krajeva RH, te ustanova koja je najveće nacionalno izvorište i središte izvrsnosti znanja, iskustva, tehnologija i vrhunskih stručnjaka koji svesrdno rade na dobrobit svih stanovnika RH, pa smatramo da kao takva svakako zaslužuje svog predstavnika u pregovaračkom odboru za granske kolektivne ugovore.

Pri tom valja napomenuti da je uključivanje svih sindikata na temelju sporazuma ili uključivanje što većeg broja sindikata u kolektivno pregovaranje na svim područjima i razinama na kojima se pregovara, osobito važno, jer je sklopljeni kolektivni ugovor koji je prihvaćen i podržan od svih sindikata ili velikog broja sindikata koji djeluju na području odnosno razini na kojoj se pregovara jamstvo na trajniju stabilnost i socijalni mir.