objavljeno: 27.prosinac 2025., zadnje izmjene 02. siječnja 2026.

Ministarstvo zdravstva: 2026. će biti godina velikih ulaganja i reorganizacije sustava, 02. siječanj 2026.


MINISTARSTVO zdravstva najavilo je danas da će 2026. godina biti obilježena konkretnim rezultatima, velikim ulaganjima i snažnom reorganizacijom rada u zdravstvenom sustavu, s posebnim naglaskom na digitalizaciju i bolju dostupnost zdravstvene skrbi u svim dijelovima zemlje.

"Hrvatsko se zdravstvo ubrzano modernizira, digitalizira i približava građanima, uz jasan fokus na bolju dostupnost, višu kvalitetu i snažniju zaštitu zdravlja pacijenata", poručuju iz Ministarstva.

Digitalizacija i modernizacija sustava

Digitalna transformacija zdravstvenog sustava nastavlja se povezivanjem privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH, a do sredine godine trebao bi se uspostaviti jedinstven i interoperabilan sustav.

Time će se omogućiti brža razmjena zdravstvenih podataka, bolja koordinacija skrbi i veća sigurnost pacijenata, neovisno o tome koriste li zdravstvene usluge u javnom ili privatnom sektoru.

Velika ulaganja i novi bolnički kapaciteti

Ministarstvo posebno ističe nastavak najvećeg investicijskog ciklusa Vlade u povijesti hrvatskog zdravstva. Tijekom 2026. godine planirano je projektiranje Nacionalne dječje bolnice, vrijedne 237.5 milijuna eura.

Istodobno se nastavlja izgradnja i razvoj novih bolničkih kapaciteta, uključujući KBC Osijek i Opću bolnicu Šibenik, dok se u Velikoj Gorici razvija projekt dnevne bolnice s ciljem rasterećenja bolničkog sustava i skraćivanja listi čekanja.

U području primarne zdravstvene zaštite osigurana je puna funkcionalnost 33 mobilne ambulante, čime se zdravstvena skrb dodatno približava stanovnicima udaljenijih i slabije dostupnih područja.

Uz to, gotovo 59 milijuna eura ulaže se u opremanje domova zdravlja, s naglaskom na jačanje dijagnostičkih kapaciteta i informatičke infrastrukture.

Posebna pozornost u 2026. godini posvećena je onkološkim pacijentima. U KBC-u Sestre milosrdnice dovršava se modernizacija sustava radioterapije, uključujući uvođenje pet novih linearnih akceleratora.

Time se znatno povećavaju kapaciteti za suvremeno liječenje malignih bolesti, uz kraće vrijeme čekanja i veću preciznost terapije.

Zakonodavne promjene

Za 2026. Ministarstvo zdravstva najavljuje izmjene i dopune Zakona o lijekovima, usmjerene na povećanje dostupnosti novih i inovativnih terapija te na jačanje regulatorne uloge HALMED-a.

To uključuje preuzimanje nadležnosti za provjeru kakvoće lijekova i provođenje kliničkih ispitivanja.

Novi Zakon o ljekarništvu trebao bi dodatno ojačati ulogu ljekarnika, osobito u području savjetovanja pacijenata i racionalne primjene lijekova.

Paralelno se pripremaju izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s ciljem jasnijeg uređenja zdravstvenih pregleda za strane radnike te jačanja preventivnih mjera i epidemiološkog nadzora u uvjetima povećane mobilnosti stanovništva.

Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti i Zakon o sestrinstvu trebali bi preciznije definirati stručne standarde, kompetencije, obrazovne putove i profesionalne ovlasti, čime se stvaraju preduvjeti za kvalitetniju zdravstvenu skrb i veću profesionalnu sigurnost zdravstvenih radnika.

Hrvatska ujedno ulazi u europski prostor zdravstvenih podataka, čime se otvara mogućnost sigurne, standardizirane i prekogranične razmjene zdravstvenih informacija, uz strogu zaštitu privatnosti pacijenata i usklađivanje s europskim digitalnim standardima.


Novi zakon o bolovanju, povratak Beroša na posao, ali i ogromna investicija: Jedan veliki problem ostaje, 27. prosinac 2025.




2025. U ZDRAVSTVU


Godinu na izmaku u hrvatskom zdravstvu obilježili nabava novih uređaja za liječenje onkoloških pacijenata, povećanje naknade za dugotrajna bolovanja te zapošaljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša.


U zdravstvene ustanove u 2025. stigli su dugo očekivani linearni akceleratori za liječenje onkoloških bolesnika, povećane su naknade za dugotrajna bolovanja, a veliku pozornost izazvalo je zapošljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša, koji je pod optužnicom, u KBC Sestre milosrdnice.


Nova generacija radioterapijske opreme predstavlja najveći iskorak u onkološkom liječenju u posljednjih nekoliko desetljeća. Linearni akceleratori omogućuju znatno preciznije i učinkovitije zračenje malignih tumora, skraćuju vrijeme terapije i smanjuju štetne učinke na zdravo tkivo.

U Hrvatskoj su posebno važni jer se svake godine bilježi oko 26.000 novih slučajeva raka, a radioterapija je ključna u liječenju oko polovice pacijenata. Dostupnost novih akceleratora izravno utječe na ishode liječenja, kvalitetu života bolesnika i smanjenje lista čekanja, što je godinama bio jedan od najvećih izazova onkološkog liječenja.

Šest bolnica (KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i OB Zadar) dobilo je nove linearne akceleratore, zamijenilo zastarjelu opremu i povećalo kapacitet za radioterapiju. Nabavom 21 novog uređaja i prateće opreme, vrijednih 85 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, realizirana je najveća investicija u radioterapijsku opremu u povijesti hrvatskog zdravstva.

Hrvatska bi u novu godinu trebala ući s ukupno 25 akceleratora, odnosno 6,4 uređaja na milijun stanovnika, čime će premašiti europski prosjek.

Velik dio 2025. obilježila je i rasprava o pravilniku o jednogodišnjim dopusnicama za dvojni rad liječnika u javnom i privatnom sektoru. Ministrica zdravstva Irena Hrstić objavila je u lipnju kriterije prema kojima bi za dvojni rad bile potrebne najmanje pet godina staža, tri mjeseca urednog izvršavanja obaveza i lista čekanja kraća od 150 dana za zahvat koji liječnik želi raditi privatno.

Nakon višemjesečnih najava ministrica je odustala od pravilnika i nedavno objavila da bi se novi kriteriji trebali primjenjivati od 1. siječnja 2026. putem uputa bolničkim ravnateljima.

Jesen je obilježila i odluka o zapošljavanju smijenjenog ministra zdravstva Vilija Beroša protiv kojega se vodi postupak zbog sumnje na korupciju u aferi Mikroskopi. Unatoč podignutoj optužnici, Beroš je dobio posao neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice. Povratak u struku izazvao je podijeljene reakcije — resorno ministarstvo i vladajući naglašavali su njegovu stručnost i pravo na rad, dok su liječničke udruge upozoravale na etičke aspekte zapošljavanja osobe pod optužnicom nakon sedmogodišnjeg prekida rada u medicini.

Povećane naknade za dugotrajna bolovanja

Protekle su godine porasle i naknade za dugotrajna bolovanja za više od 400 eura. Limit naknade nakon 42. dana bolovanja povisio se sa 565 na 995 eura, a povećan je i najniži iznos naknade s 110,36 na 353,15 eura.

To povećanje odnosi se na bolovanja koja su otvorena nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu u kolovozu; pacijenti koji su na dugotrajnom bolovanju bili prije izmjena, zadržali su raniji izračun, osim ako im je bolovanje ponovno otvarano ili produžavano prema novim uvjetima. Riječ je o prvom značajnom povećanju naknada u gotovo 20 godina.

Bez obzira na povećanje naknada i nove uređaje, zdravstvo i dalje ima jedan veliiki problem.

Zdravstveni sustav kontinuirano je bio suočen s nedostatkom kadra. Prema podacima strukovnih udruga, nedostajalo je oko četiri tisuće medicinskih sestara i 284 obiteljska liječnika, kao i više od stotinu pedijatara i ginekologa. Najveća hrvatska bolnica, KBC Zagreb, upozorila je da manjak medicinskih sestara prijeti stabilnosti cijeloga sustava.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u ožujku je prosvjedovala zbog ugovornih uvjeta s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koje je optužila za urušavanje dostupnog javnog zdravstva i ignoriranje problema primarne zdravstvene zaštite.

Što se financija tiče, planirani ukupni godišnji proračun za zdravstvo u 2025. iznosio je rekordnih 7,5 milijardi eura, 400 milijuna eura više nego 2024. No unatoč povećanju izdvajanja, sustav je i dalje bio opterećen dugovima prema veledrogerijama.

Vlada je u dva navrata sanirala dugove s ukupno 230 milijuna eura iz državnog proračuna. Krajem studenoga dospjeli dug bolnica za lijekove i potrošni materijal iznosio je oko 500 milijuna eura s tendencijom rasta.

Tijekom ljeta bolničkim ravnateljima uručeni su tzv. financijski kartoni kao alat za praćenje rashoda, prihoda i organizacije rada.

Pregled godine u zdravstvu napisala je novinarka Hine Vedrana Larva.


FB Sindikat KBC Zagreb



Newsletter

slika





SINDIKAT KBC ZAGREB zastupa sve profile radnika na području RH


Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. 


slika


POVOLJNOSTI putem članstva u Matici hrvatskih sindikata

slika


LETAK: Sindikat KBC Zagreb i MultiSport kartica

"BeOn savjetovanje"

slika
Poštovani članovi SINDIKATA KBC ZAGREB,


želimo ukratko predstaviti našu tvrtku i djelatnost, te način na koji Vam možemo pomoći ako se nalazite u financijskim poteškoćama.

Naime, ovlašteni smo od Ministarstva financija RH te jedini koji rješavamo dugovanja blokiranih građana.


LETAK 1 - kontakt
LETAK 2 - kako funkcionira usluga 

Za besplatnu analizu i početak procesa 
TU SMO za Vas !!! 


POSEBNA PONUDA OPTIČKOG STUDIJA MONOKL

slika


LETAK

PRODAVAONICE -ADRESE:



KULTURA

slika

KONTAKT

nakon oglašavanja putem LETKA :

 Predrag:   098  641 327 

 Sanja:       091 586 44 24 


e-VJESNIK