MINISTARSTVO zdravstva najavilo je danas da će 2026. godina biti obilježena konkretnim rezultatima, velikim ulaganjima i snažnom reorganizacijom rada u zdravstvenom sustavu, s posebnim naglaskom na digitalizaciju i bolju dostupnost zdravstvene skrbi u svim dijelovima zemlje.
"Hrvatsko se zdravstvo ubrzano modernizira, digitalizira i približava građanima, uz jasan fokus na bolju dostupnost, višu kvalitetu i snažniju zaštitu zdravlja pacijenata", poručuju iz Ministarstva.
Digitalna transformacija zdravstvenog sustava nastavlja se povezivanjem privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH, a do sredine godine trebao bi se uspostaviti jedinstven i interoperabilan sustav.
Time će se omogućiti brža razmjena zdravstvenih podataka, bolja koordinacija skrbi i veća sigurnost pacijenata, neovisno o tome koriste li zdravstvene usluge u javnom ili privatnom sektoru.
Ministarstvo posebno ističe nastavak najvećeg investicijskog ciklusa Vlade u povijesti hrvatskog zdravstva. Tijekom 2026. godine planirano je projektiranje Nacionalne dječje bolnice, vrijedne 237.5 milijuna eura.
Istodobno se nastavlja izgradnja i razvoj novih bolničkih kapaciteta, uključujući KBC Osijek i Opću bolnicu Šibenik, dok se u Velikoj Gorici razvija projekt dnevne bolnice s ciljem rasterećenja bolničkog sustava i skraćivanja listi čekanja.
U području primarne zdravstvene zaštite osigurana je puna funkcionalnost 33 mobilne ambulante, čime se zdravstvena skrb dodatno približava stanovnicima udaljenijih i slabije dostupnih područja.
Uz to, gotovo 59 milijuna eura ulaže se u opremanje domova zdravlja, s naglaskom na jačanje dijagnostičkih kapaciteta i informatičke infrastrukture.
Posebna pozornost u 2026. godini posvećena je onkološkim pacijentima. U KBC-u Sestre milosrdnice dovršava se modernizacija sustava radioterapije, uključujući uvođenje pet novih linearnih akceleratora.
Time se znatno povećavaju kapaciteti za suvremeno liječenje malignih bolesti, uz kraće vrijeme čekanja i veću preciznost terapije.
Za 2026. Ministarstvo zdravstva najavljuje izmjene i dopune Zakona o lijekovima, usmjerene na povećanje dostupnosti novih i inovativnih terapija te na jačanje regulatorne uloge HALMED-a.
To uključuje preuzimanje nadležnosti za provjeru kakvoće lijekova i provođenje kliničkih ispitivanja.
Novi Zakon o ljekarništvu trebao bi dodatno ojačati ulogu ljekarnika, osobito u području savjetovanja pacijenata i racionalne primjene lijekova.
Paralelno se pripremaju izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s ciljem jasnijeg uređenja zdravstvenih pregleda za strane radnike te jačanja preventivnih mjera i epidemiološkog nadzora u uvjetima povećane mobilnosti stanovništva.
Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti i Zakon o sestrinstvu trebali bi preciznije definirati stručne standarde, kompetencije, obrazovne putove i profesionalne ovlasti, čime se stvaraju preduvjeti za kvalitetniju zdravstvenu skrb i veću profesionalnu sigurnost zdravstvenih radnika.
Hrvatska ujedno ulazi u europski prostor zdravstvenih podataka, čime se otvara mogućnost sigurne, standardizirane i prekogranične razmjene zdravstvenih informacija, uz strogu zaštitu privatnosti pacijenata i usklađivanje s europskim digitalnim standardima.
2025. U ZDRAVSTVU
Godinu na izmaku u hrvatskom zdravstvu obilježili nabava novih uređaja za liječenje onkoloških pacijenata, povećanje naknade za dugotrajna bolovanja te zapošaljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša.
U zdravstvene ustanove u 2025. stigli su dugo očekivani linearni akceleratori za liječenje onkoloških bolesnika, povećane su naknade za dugotrajna bolovanja, a veliku pozornost izazvalo je zapošljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša, koji je pod optužnicom, u KBC Sestre milosrdnice.
Nova generacija radioterapijske opreme predstavlja najveći iskorak u onkološkom liječenju u posljednjih nekoliko desetljeća. Linearni akceleratori omogućuju znatno preciznije i učinkovitije zračenje malignih tumora, skraćuju vrijeme terapije i smanjuju štetne učinke na zdravo tkivo.
U Hrvatskoj su posebno važni jer se svake godine bilježi oko 26.000 novih slučajeva raka, a radioterapija je ključna u liječenju oko polovice pacijenata. Dostupnost novih akceleratora izravno utječe na ishode liječenja, kvalitetu života bolesnika i smanjenje lista čekanja, što je godinama bio jedan od najvećih izazova onkološkog liječenja.
Šest bolnica (KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i OB Zadar) dobilo je nove linearne akceleratore, zamijenilo zastarjelu opremu i povećalo kapacitet za radioterapiju. Nabavom 21 novog uređaja i prateće opreme, vrijednih 85 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, realizirana je najveća investicija u radioterapijsku opremu u povijesti hrvatskog zdravstva.
Hrvatska bi u novu godinu trebala ući s ukupno 25 akceleratora, odnosno 6,4 uređaja na milijun stanovnika, čime će premašiti europski prosjek.
Velik dio 2025. obilježila je i rasprava o pravilniku o jednogodišnjim dopusnicama za dvojni rad liječnika u javnom i privatnom sektoru. Ministrica zdravstva Irena Hrstić objavila je u lipnju kriterije prema kojima bi za dvojni rad bile potrebne najmanje pet godina staža, tri mjeseca urednog izvršavanja obaveza i lista čekanja kraća od 150 dana za zahvat koji liječnik želi raditi privatno.
Nakon višemjesečnih najava ministrica je odustala od pravilnika i nedavno objavila da bi se novi kriteriji trebali primjenjivati od 1. siječnja 2026. putem uputa bolničkim ravnateljima.
Jesen je obilježila i odluka o zapošljavanju smijenjenog ministra zdravstva Vilija Beroša protiv kojega se vodi postupak zbog sumnje na korupciju u aferi Mikroskopi. Unatoč podignutoj optužnici, Beroš je dobio posao neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice. Povratak u struku izazvao je podijeljene reakcije — resorno ministarstvo i vladajući naglašavali su njegovu stručnost i pravo na rad, dok su liječničke udruge upozoravale na etičke aspekte zapošljavanja osobe pod optužnicom nakon sedmogodišnjeg prekida rada u medicini.
Protekle su godine porasle i naknade za dugotrajna bolovanja za više od 400 eura. Limit naknade nakon 42. dana bolovanja povisio se sa 565 na 995 eura, a povećan je i najniži iznos naknade s 110,36 na 353,15 eura.
To povećanje odnosi se na bolovanja koja su otvorena nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu u kolovozu; pacijenti koji su na dugotrajnom bolovanju bili prije izmjena, zadržali su raniji izračun, osim ako im je bolovanje ponovno otvarano ili produžavano prema novim uvjetima. Riječ je o prvom značajnom povećanju naknada u gotovo 20 godina.
Bez obzira na povećanje naknada i nove uređaje, zdravstvo i dalje ima jedan veliiki problem.
Zdravstveni sustav kontinuirano je bio suočen s nedostatkom kadra. Prema podacima strukovnih udruga, nedostajalo je oko četiri tisuće medicinskih sestara i 284 obiteljska liječnika, kao i više od stotinu pedijatara i ginekologa. Najveća hrvatska bolnica, KBC Zagreb, upozorila je da manjak medicinskih sestara prijeti stabilnosti cijeloga sustava.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u ožujku je prosvjedovala zbog ugovornih uvjeta s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koje je optužila za urušavanje dostupnog javnog zdravstva i ignoriranje problema primarne zdravstvene zaštite.
Što se financija tiče, planirani ukupni godišnji proračun za zdravstvo u 2025. iznosio je rekordnih 7,5 milijardi eura, 400 milijuna eura više nego 2024. No unatoč povećanju izdvajanja, sustav je i dalje bio opterećen dugovima prema veledrogerijama.
Vlada je u dva navrata sanirala dugove s ukupno 230 milijuna eura iz državnog proračuna. Krajem studenoga dospjeli dug bolnica za lijekove i potrošni materijal iznosio je oko 500 milijuna eura s tendencijom rasta.
Tijekom ljeta bolničkim ravnateljima uručeni su tzv. financijski kartoni kao alat za praćenje rashoda, prihoda i organizacije rada.
Pregled godine u zdravstvu napisala je novinarka Hine Vedrana Larva.
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |