Što je Vlada ponudila?
Prema novoj ponudi, Vlada za 2027. godinu predlaže povećanje osnovice za 2 posto od 1. siječnja te dodatnih 1,5 posto od 1. srpnja. Ponuda uključuje i sufinanciranje troškova prehrane zaposlenih, i to 30 eura mjesečno od 1. travnja te dodatnih 20 eura od 1. listopada.
Za 2028. godinu Vlada je ponudila dodatna povećanja osnovice od 2 posto u siječnju i 1,5 posto u srpnju te povećanje naknade za prehranu za još 20 eura od travnja.
Sindikati popustili u zahtjevima, Vlada ne pristaje na veći rast osnovice u siječnju
Sindikati su tijekom pregovora prihvatili Vladin prijedlog naknade za prehranu te dodatno korigirali svoje zahtjeve za povećanjem osnovice. Međutim, ostali su pri stavu da prvo povećanje osnovice od 1. siječnja 2027. mora iznositi 3,7 posto, umjesto Vladinih 2 posto.
Za takav zahtjev postoje dva ključna razloga. Prvi je potreba da se nadoknadi razlika između rasta osnovice i inflacije u 2026. godini te očuva kupovna moć osnovice tijekom 2027. godine. Drugi je najavljeno povećanje minimalne plaće od početka 2027. godine. Sindikalna strana još je jednom upozorila Vladu da je zbog rasta minimalne plaće nužno odgovarajuće povećati i osnovicu kako se pojedini zaposlenici u javnim službama ne bi našli u situaciji da im obračunata plaća bude niža od zakonski propisane minimalne plaće. Za Vladu RH takva bi situacija trebala biti poražavajuća, a za sindikate neprihvatljiva za potpisivanje.
Unatoč iznesenim argumentima i sindikalnim ustupcima, ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da je predstavljena ponuda konačna te da Vlada ne može dodatno korigirati prvo povećanje osnovice.
Slijedi postupak mirenja
Budući da Vlada nije pristala na ključni sindikalni zahtjev, sindikati javnih službi su najavili pokretanje postupka mirenja. U narednim danima sindikati će međusobno koordinirati daljnje aktivnosti i podnijeti zahtjev za mirenje, koje je zakonska pretpostavka za poduzimanje daljnjih sindikalnih aktivnosti, uključujući i mogući štrajk. Cilj mirenja je pokušati postići dogovor i izboriti kvalitetniju Vladinu ponudu.
Za razliku od sindikata državnih službi koji s navedenom ponudom Vlade idu pred članove, sindikati javnih službi procijenili su da trenutačna ponuda još nije prihvatljiva za upućivanje članovima na izjašnjavanje. Očekuje se da će postupak mirenja otvoriti dodatan prostor za njezino poboljšanje, nakon čega će članovi sindikata imati priliku odlučivati o ponuđenim uvjetima.
(....)
"Ministar financija Tomislav Ćorić ranije je poručio da je Vladina ponuda konačna te da dodatno povećanje osnovice nije u skladu s mogućnostima državnog proračuna.
Upozoravaju na rast minimalne plaće
Sindikati ističu da plaće u gospodarstvu rastu znatno brže nego u javnim službama te smatraju da bi Vladina ponuda taj zaostatak dodatno povećala.
Pozivaju se i na Vladine projekcije prema kojima bi bruto plaće u pravnim osobama u Hrvatskoj tijekom 2027. trebale porasti za 6,5 posto.
Posebno upozoravaju na posljedice povećanja minimalne plaće, koja će od 1. siječnja 2027. iznositi 1.130 eura bruto, odnosno 7,6 posto više nego ove godine.
Prema njihovoj ocjeni, ako osnovica od početka godine poraste za manje od tri posto, obračun plaća prema osnovici i koeficijentu za dio zaposlenih u javnim službama mogao bi rezultirati iznosom nižim od zakonskog minimalca.
Sindikati zato naglašavaju da ne mogu odustati od dvaju ključnih zahtjeva: da plaća nijednog zaposlenika ne bude niža od minimalne te da primanja u javnim službama rastu barem jednako kao prosječna plaća u gospodarstvu.
„Već četiri godine nemamo granske kolektivne ugovore”
U zajedničkom priopćenju sindikati tvrde da su tijekom pregovora već odustali od dijela početnih zahtjeva kako bi omogućili postizanje dogovora.
Ipak, smatraju da Vlada nije ponudila dovoljno povećanje plaća kako bi se očuvala kupovna moć zaposlenih.
Upozoravaju i da već dvije godine nije postignut dogovor o osnovici i materijalnim pravima te tvrde da zaposleni u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi i drugim javnim službama zbog izostanka dogovora već četiri godine nemaju granske kolektivne ugovore.
Sindikati odgovornost za takvo stanje pripisuju Vladi te poručuju da bi postupak mirenja trebalo iskoristiti za obnovu kolektivnih pregovora.
Što slijedi i kada je moguć štrajk?
Postupak mirenja posljednji je pokušaj da se spor riješi dogovorom prije eventualnih industrijskih akcija.
Prema Zakonu o radu, u sporovima koji mogu dovesti do štrajka mirenje je obvezno ako stranke nisu dogovorile drugi postupak mirnog rješavanja spora.
Ako se strane ne dogovore drukčije, postupak se mora dovršiti u roku od pet dana od dostave obavijesti o sporu.
Ne postigne li se dogovor, sindikati mogu krenuti u daljnje zakonom propisane aktivnosti, uključujući organiziranje štrajka. Štrajk, međutim, zasad nije najavljen za određeni datum.
Sindikati poručuju da bi Vlada postupak mirenja trebala iskoristiti za poboljšanje ponude i postizanje dogovora koji će zaposlenima u javnim službama osigurati primjeren rast plaća."
- Pobuna u javnom sektoru: Sindikati ne odustaju od dva zahtjeva, prijete štrajkom
- Sindikati javnih službi - Pokrenuli smo proces mirenja s Vladom - Net.hr
- Hrvatskoj prijeti štrajk javnih službi? Sindikati se oglasili u nedjelju - Dnevno.hr