‘Suzdržite se od povećanja plaća i materijalnih prava’

Tvrtke u državnom vlasništvu potvrđuju da je inicijativa tog tipa stigla na njihovu adresu

izvor: 'Suzdržite se od povećanja plaća i materijalnih prava' - Poslovni dnevnik

30. lipanj 2026.

Ministar financija Tomislav Ćorić upozorio je poslovodstva javnih poduzeća da u narednim mjesecima suzdrže od povećanja plaća i materijalnih prava svojih zaposlenika. Neslužbena je to informacija koju smo dobili proteklih dana iz dobro obaviještenih izvora. Tragom nje, pokušali smo provjeriti je li tome doista tako. Iz Ministarstva financija stižu rečenice koje bismo mogli nazvati neizravnom potvrdom.

Jesen donosi razgovore

“Vlada je kroz paket antiinflacijskih mjera poduzela niz aktivnosti s ciljem ublažavanja pritisaka na građane i gospodarstvo. Uspješna provedba tih mjera zahtijeva odgovorno postupanje svih dionika, uključujući i uprave javnih poduzeća, koje trebaju nastaviti voditi računa o racionalnom i učinkovitom poslovanju”, poručuju iz Ministarstva financija na naš upit.

I dok su iz Ministarstva financija spremno odgovorili na upit, iz javnih poduzeća većinom stižu neslužbene potvrde. Od pet javnih poduzeća koja smo kontaktirali, četiri su se odlučila na komunikaciju neslužbenim kanalima. Svi redom potvrđuju da je inicijativa tog tipa stigla na njihovu adresu. Sasvim logično, odlučili su se pridržavati preporuke. Jer, vlasniku, odnosno državi, ne bi se bilo uputno suprotstavljati. Jedini pravi, službeni odgovor stigao je iz Hrvatske elektroprivrede odakle su stigle rečenice koje također neizravno potvrđuju naše informacije.

“HEP je bio i ostao ključni oslonac Vladi Republike Hrvatske u provedbi mjera za očuvanje životnog standarda građana i stabilnosti gospodarstva, vodeći pritom računa da kao tvrtka od posebne važnosti za domaću ekonomiju i cijelu zemlju očuva poslovnu stabilnost, investicijsku snagu te kvalitetu i stručnost svojih zaposlenika. Dana 23. prosinca 2025. godine sklopljen je Kolektivni ugovor za Hrvatsku elektroprivredu između Udruge poslodavaca Hrvatske elektroprivrede i reprezentativnih sindikata (Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Nezavisni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede), na razdoblje od dvije godine i s početkom primjene od 1. siječnja 2026. godine. Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika, te pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima, kao i nematerijalna i materijalna prava radnika, što uključuje i plaću”, poručuju iz HEP-a. Kao popratna priča svemu ovome, valja spomenuti i pregovore koje ministar Ćorić paralelno vodi sa sindikatima javnih službi. Sindikati javnih službi zatražili su prije nekoliko tjedana automatsko usklađivanje plaća s inflacijom koja je viša od najavljenog rasta plaća za ovu godinu, no ministar financija Tomislav Ćorić odgovara da sada nije vrijeme za takva rješenja te poručuje da će se o plaćama razgovarati na jesen. Ministar Ćorić izjavio je da su sindikalni predstavnici izrazili nezadovoljstvo jer je trenutačna stopa inflacije viša od rasta plaća predviđenog za ovu godinu.

“Imali smo priliku čuti ideju sindikata o automatizaciji rasta plaća. U ovom trenutku nije vrijeme za razgovor o tome, to smo jasno dali do znanja. Jesen donosi razgovore o temeljnom kolektivnom ugovoru i oko tih razgovora sindikalna će strana imati priliku adresirati svoje zahtjeve i ideje povećanja za 2027. godinu”, izjavio je Ćorić nakon nedavnog sastanka. S druge strane, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin izjavio je nakon sastanka da je Vlada odbila mogućnost interventnog povećanja osnovice i prijedlog mehanizma kojim bi se plaće automatski usklađivale s inflacijom.

“Nismo zadovoljni sastankom i poruke koje smo danas čuli nisu bile dobre. Jasno je da se teret krize i inflacije prelama preko jedne uže grupacije građana”, istaknuo je Kroflin.

Sindikati su predložili model automatskog usklađivanja osnovice plaće s inflacijom svakih šest mjeseci u slučaju znatnijeg rasta cijena, kako bi se očuvala realna kupovna moć radnika. Kroflin je najavio da će sindikati tijekom jesenskih pregovora ponovno otvoriti pitanje naknade za topli obrok te inzistirati na mehanizmu zaštite plaća od inflacije. U pozadini svega jest – neizvjesnost. Jer, usporavanje hrvatske ekonomije očito je, a inflacija je vrlo nepredvidiv faktor pa je jasno zašto Vlada odbacuje ideju o usklađivanju osnovice plaća s inflacijom. Jer, prema najnovijim projekcijama HNB-a, zbog utjecaja rata na Bliskom istoku na globalno gospodarstvo, koji se najviše ogleda u povećanim cijenama energenata, Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je u svojim redovitim makroekonomskim projekcijama blago snizila prognozu rasta BDP-a te malo podigla projekciju rasta inflacije za 2027. i 2028. godinu.

Snažniji neizravni učinci

HNB je pritom ocijenio da bi realni BDP i ove godine mogao nastaviti solidno rasti, ali sporije nego 2025. godine, po stopi od 2,4 posto. Dosadašnji rast cijena energenata razlog je očekivanju HNB-a da će se inflacija ubrzati drugu godinu zaredom i porasti s 4,4 posto iz 2025. na 4,9 posto u 2026. godini.

“Na višu bi inflaciju, osim cijena energenata, mogli utjecati snažniji neizravni i sekundarni učinci u obliku porasta inflacijskih očekivanja i zahtjeva za veće plaće kao i mogući ekstremni vremenski uvjeti, koji bi rezultirali jačim rastom cijena hrane”, ocijenila je središnja banka.