Sindikati javnih službi, sukladno najavi ministra Marina Piletića sa sastanka održanog 27. siječnja 2026.,
očekuju nastavak pregovora o Dodatku I. TKU-a i poziv na 8. sastanak pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata javnih službi.
„Bolje vrabac u ruci nego golub na grani“
je izreka koja poručuje da je bolje zadovoljiti se manjim, ali sigurnijim, nego težiti za nečim većim što je ujedno i nesigurno.
U ljudskoj je prirodi usađeno, prema efektu sigurnosti, da se čovjek više boji gubitka imovine nego što teži posjedovanju.
Kažu da je ova izreka karakteristična za ljude na marginama društva, odnosno onih koji se boje riskirati da bi stigli do goluba.
Poslovica uči narod da je u redu odlučiti, krenuti, poduzeti, pasti, ponovno ustati i sve iznova ponoviti.
28. siječanj 2026.
izvor: Vlada i sindikati: tko dobiva, a tko gubi? - HRT
Hoće li Vlada na sutrašnjoj sjednici prvi put uredbom nametnuti odluku o visini osnovice plaće u javnim i državnim službama? Zašto Sindikat policije prihvaća ponudu po jedan posto rasta u tri runde?
Ne propustite emisiju Otvoreno u 22:05 na Prvom programu HTV-a.
Hoće li plaće u realnom iznosu u tom slučaju padati jer će rast biti manji od inflacije – kako tvrde obrazovni sindikati? Kakve su plaće u "realnom", a kakve u javnom sektoru?
Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala su:
Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad Ministarstva rada
Matija Kroflin, glavni tajnik NSZVO
Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske
Mirko Habijanec, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a
Emisiju pratite i na hrti.hr. Emitirana izdanja možete pronaći u videoteci multimedijske usluge HRTi, kao i u Emisijama na zahtjev na našem portalu.
VEZANE VIJESTI:
Piletić: Polako približavamo stavove sa sindikatima; Kroflin: Nismo zadovoljni
Vladina ponuda za sindikate javnih službi neprihvatljiva
Vlada stavila novi prijedlog rasta plaća na stol: 'Bolje vrabac u ruci...' - tportal
Sedmi krug pregovora Vlade, sindikata i poslodavaca, oko podizanja osnovica plaća u javnim i državnim službama nije urodio konkretnim dogovorom. Vlada je predložila rast osnovice od po jedan posto od 1. travnja, 1. kolovoza i 1. prosinca.
Uoči sjednice Vlade u četvrtak, sindikati se kolebaju. Obrazovni sindikati se protive takvom prijedlogu, jer smatraju da će im plaće rasti sporije od inflacije, što znači da će njihova realna vrijednost pasti.
"Vrlo plastično, ponuda koju je Vlada dala za učitelje, nastavnike, liječnike, medicinske sestre, zaposlene u kulturi, socijalne radnike znači da će ove godine živjeti lošije nego što su živjeli prošle godine. Zašto? Zato što je osnovica takva da neće pokrivati rast cijena", rekao je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Dok oni s takvom ponudom nisu zadovoljni, iz Sindikata policije kažu da nisu sretni što će prihvatiti ponudu Vlade, ali dodaju da je u ovom trenutku to najopipljivije rješenje za nastavak pregovora. Njima, naime, kolektivni ugovor istječe u svibnju.
"Ovo je samo jedan međukorak. Mi smo se odlučili prihvatiti to da imamo, kako kaže stara narodna poslovica, iako ih ja baš ne volim koristiti: 'Bolje vrabac u ruci nego golub na grani'", rekao je predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić.
Otkrio je kako je plaća policajca na granici oko 2500 eura, no i to ovisi o noćnim smjenama ili popodnevnom radu. "Policajac, koliko god da bude plaćen, nikad neće biti dovoljno plaćen s obzirom na posao koji radi, a to je zaštita života ljudi i njihove imovine i svih ostalih stvari", dodao je.
Mirko Habijanec, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a, procijenio je da u javnom sektoru radi i do 300.000 ljudi, što je i dalje manje od više od milijun ljudi u realnom sektoru.
U njegovoj branši je nedavno potpisana deveta dopuna kolektivnom ugovoru kojom su plaće povećane za 10 posto. Inače, bruto 1 minimalac za NKV radnika iznosi 1100 eura, dok se plaće u toj branši generalno kreću do 2400 eura.
"Međutim, mi u građevinarstvu gotovo ne bi trebali nikoga imati na minimalnoj plaći. Posao koji mi radimo je kvalificirani inženjerski posao koji počima tamo negdje s četvrtom, petom grupom i dalje se nastavlja. To je negdje osnovica od 1300 pa do 2400 eura osnovne plaće. Na to ide minuli rad, na to idu svi ovi drugi dodaci, i oni uvjeti što je Vlada napravila za rezultate rada", objasnio je Habijanec.
Ravnateljica Uprave za rad Ministarstva rada, Anita Zirdum, poručila je sindikalistima da nema nametanja rasta plaća, jer bi to značilo da Vlada donosi odluku na štetu svojih zaposlenika.
"Hoće li sindikati državne službe i javnih službi potpisati dodatak svojim kolektivnim ugovorima, to ćemo još vidjeti sutra. Ono što je najbitnije je da do kraja ovog mjeseca uspostavimo pravni temelj za isplatu plaće. Vlada mora isplatiti plaću za svih 265.000 zaposlenih u državnoj službi i javnim službama", rekla je Zirdum i dodala da će plaće biti isplaćene čak i ako sindikati nemaju potpisan dodatak temeljnom ugovoru.
Odbacila je tvrdnje o realnom padu plaća, ali i o tome da su državni i javni službenici uhljebi i generalno osobe koje ne rade puno.
‘NEMAMO PRAVO GLASA‘
29. siječanj 2026.
Dok Vlada i reprezentativni sindikati javno nastupaju s porukama o uspješnom nastavku dijaloga u sedmom krugu pregovora o povećanju osnovice plaće u ovoj godini, na terenu vrije nezadovoljstvo. Aktualni pregovori o povećanju osnovice, odnosno model 1+1+1%, razotkrili su duboki jaz između sindikalnih čelnika koji sjede za pregovaračkim stolom i onih koji, unatoč velikom članstvu u svojim resorima, nemaju pravo glasa.
Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, rekao je da taj sindikat nije sretan što prihvaća ponudu 1+1+1, ali da je u ovom trenutku to najrealnije i najopipljivije te da je to početak za nastavak pregovora, s obzirom na to da im kolektivni ugovor istječe u svibnju.
- Ovo je samo jedan međukorak. Mi smo se odlučili prihvatiti to da imamo, kako kaže stara narodna poslovica, iako ih ja baš ne volim koristiti: “Bolje vrabac u ruci nego golub na grani”, rekao je Jagić.
Međutim, za Sindikat pravosudne policije Hrvatske (SPPH) taj “vrabac” izgleda više kao uvreda.
- Pričamo o 1 posto osnovice, što je povećanje od 15 eura u bruto iznosu, odnosno jedva 10 eura neto. Istovremeno, svakodnevica nas demantira. Natječaji za posao se stalno vrte, a nitko se ne javlja. Što ćemo kad više ne bude policije, medicinskih sestara ili pravosudne policije? Neosporno je da su se plaće povećale, ali ne možete sada zamrznuti plaće na sljedećih 4–5 godina kada sve oko nas raste, kaže Jelenko Krešo iz SPPH.
Iz SPPH kažu da je Zakonom o reprezentativnosti uspostavljen sustav u kojem su dva policijska sindikata proglašena isključivim i dominantnim pregovaračima za sve državne službenike i namještenike, uključujući pravosudnu policiju, carinu, zaposlenike sudova i druge državne službe, bez ikakvog izravnog, posrednog ili demokratskog mandata tih zaposlenika.
- Navedeni sindikati nisu izabrani, nisu konzultirani s radnicima koje navodno zastupaju, niti su od njih ovlašteni za takvo zastupanje. Takav postupak ne predstavlja kolektivno pregovaranje u smislu radnog prava, već institucionalizirani oblik isključenja i pravne manipulacije, kažu iz SPPH.
SPPH je stoga danas izdao priopćenje u kojem tvrde da srž problema leži u Zakonu o reprezentativnosti. Prema tom zakonu, da bi sindikat bio reprezentativan na razini države, mora imati ogroman broj članova koji manji resori, poput pravosuđa, objektivno ne mogu dosegnuti jer nemaju toliko zaposlenika, što dovodi do apsurdnih situacija na terenu.
- Imate situaciju da reprezentativni sindikat ima 300–400 članova u pravosuđu, a naš sindikat 1500. I onda oni kažu da će odlučivati u naše ime jer su “reprezentativni”. To nije demokracija, to je ukidanje prava zaposlenicima da sami biraju tko ih zastupa. Ispada da su državni službenici zadovoljni pregovorima, a nas na terenu nitko nije ništa pitao, objašnjava Krešo u razgovoru.
Iz SPPH optužuju Vladu da je donijela takav Zakon o reprezentativnosti jer joj je “lakše razbijati sindikalnu scenu” te da su izabrali sindikalne partnere s kojima im je najlakše dogovoriti kozmetičke promjene, dok stvarni problemi pravosudnih policajaca, carinika i sudskih službenika ostaju po strani. Posebno ih je zgrozila izjava reprezentativnog sindikata da su dobili “veću ponudu nego što su tražili”.
- Kakav je to sindikat koji kaže da je dobio više nego što je tražio? Gdje se u toj priči izgubio topli obrok i realni troškovi života? I gdje mi možemo vidjeti što su oni tražili, a što im je Vlada ponudila?, kaže Krešo.
- Tzv. “dobar dogovor” u stvarnosti se svodi na popuštanje Vladi Republike Hrvatske te služi kao mehanizam za osiguravanje dodatnih i povlaštenih prava isključivo članovima reprezentativnih sindikata putem izmjena kolektivnog ugovora. Istodobno se ista prava uskraćuju članovima drugih sindikata koji zakonito djeluju u državnoj službi. Takva praksa predstavlja izravnu povredu ustavnog načela jednakosti, zabrane diskriminacije te jednakog postupanja prema radnicima u usporedivim pravnim situacijama.
Sindikat pravosudne policije Hrvatske još je 2022. godine podnio zahtjev za ocjenu suglasnosti Zakona o reprezentativnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Unatoč podnesenoj požurnici, do danas, iz razloga koji sindikatu nisu poznati, nije donesena odluka Ustavnog suda, poručuju iz SPPH.
Dok Vlada žuri uspostaviti “pravni temelj za isplatu plaća” do kraja mjeseca, manji sindikati upozoravaju da se ovakvim gušenjem autentičnog sindikalizma dugoročno uništava javna služba.
- Postojeći model pretvara sindikate u instrumente izvršne vlasti, dok se politička kontrola nad radnicima prikriva formalnom, ali sadržajno ispraznom formom socijalnog dijaloga, zaključuje se u priopćenju SPPH.
Odluka je sada na Ustavnom sudu, od kojeg sindikalisti očekuju hitnu ocjenu Zakona o reprezentativnosti.
- Sve navedeno ukazuje na sustavno gušenje sindikalizma u Republici Hrvatskoj. Postojeći model reprezentativnosti rezultira institucionalnom diskriminacijom radnika, narušavanjem ustavnih prava na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje te ozbiljnim potkopavanjem stvarne i autentične reprezentativnosti.
Takav model nije u skladu s demokratskim standardima, nije pravedan niti legitiman. On pretvara sindikate u instrumente izvršne vlasti, dok se politička kontrola nad radnicima prikriva formalnom, ali sadržajno ispraznom, formom socijalnog dijaloga.
Stoga je nužno pristupiti izmjenama Zakona o reprezentativnosti na način da se osigura stvarna i funkcionalna reprezentativnost, uključujući mogućnost da sindikati koji u pojedinim resorima ili službama imaju većinsku potporu zaposlenika mogu legitimno i učinkovito zastupati svoje članove u kolektivnim pregovorima. Svako zakonsko rješenje koje takvim sindikatima, isključivo zbog nepravedno postavljenih formalnih kriterija, onemogućuje ostvarivanje prava na zastupanje članstva koje im je dalo legitimitet, predstavlja povredu temeljnih ustavnih prava te zahtijeva hitnu i sveobuhvatnu normativnu korekciju, poručuju iz SPPH.
