Prihvaćen dodatak Kolektivnom ugovoru za državnu službu, osnovica jednaka i javnim službenicima, 31. prosinac 2024.

Vlada je potpisala dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru sa sindikalnim predstavnicima državnih službi o povećanju osnovice za izračun plaće za tri posto od 1. veljače te dodatno povećanje tri posto od 1. rujna 2025. Obrazovni sindikati, nakon izjašnjavanja članstva, odbili su Vladinu ponudu i nisu pristupili potpisivanju sporazuma, no na njih će se također primjenjivati povećanje osnovice plaće od 6,1 posto u idućoj godini, kao i povećanje ostalih materijalnih prava. Kao direktna posljedica neprihvaćanja Vladine ponude od strane svih reprezentativnih obrazovnih sindikata može se smatrati nezadovoljstvo uredbom kojom se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u javnim službama od ožujka 2024. godine. Naime, plaću ne čine samo osnovica, već i koeficijenti, a pristajanje na ovakve osnovice sindikati bi implicitno prihvatili postojeće nepravde u novom sustavu plaća. Osnovica za izračun plaće službenika i namještenika tako će u 2025. godini iznositi 947,18 eura bruto od 1. do 31. siječnja, 975,60 eura bruto od 1. veljače do 31. kolovoza te 1004,87 eura bruto od 1. rujna 2025. pa nadalje.
pročitajte više...

5. sastanak Pregovaračkih odbora Vlade RH I sindikata javnih i državnih službi, 27. prosinac 2024.

Ponuda uključuje: - rast osnovice od 3 posto s 1. veljače (isplata u ožujku), + 3 posto s 1. rujnom (isplata u listopadu) - rast naknade za rad noću s 40 posto na 50 posto rast jubilarne nagrade s 240 na 300 eura - rast iznosa otpremnine s postojeće dvije osnovice na dvije i pol. - vezano za novo materijalno pravo, topli obrok, razgovori o njegovom uvođenju počet će u svibnju 2025.
pročitajte više...

4. sastanak Pregovaračkih odbora Vlade RH I sindikata javnih i državnih službi, 16. prosinac 2024.

Sindikati javnih službi jednoglasno su u ponedjeljak odbili Vladinu ponudu povećanja osnovice za obračun plaće po formuli 3 plus 2, za razliku od sindikata državnih službi te se očekuje otvaranje postupka mirenja, a ne postigne li se dogovor, najavljuju i mogućnost štrajka.
pročitajte više...

3. sastanak Pregovaračkih odbora Vlade RH I sindikata javnih i državnih službi, 3. prosinac 2024.

Vlada nije spremna razgovarati o naknadi za topli obrok, vezano uz osnovicu plaće Vlada predlaže kumulativna povećanja. Nova ponuda Vlade: povećanja osnovice za obračun plaće od 1. ožujka za dva posto i dodatnih dva posto od 1. rujna 2025.
pročitajte više...

2. sastanakPregovaračkih odbora Vlade RH I sindikata javnih i državnih službi, 25. studeni 2024.

Održan je drugi sastanak sindikata javnih službi s Vladom RH oko povećanja osnovice u javnim službama. Sindikati su ovakvu ponudu Vlade ocijenili neprihvatljivom te zatražili njenu korekciju na sljedećoj sjednici Vlade. Idući sastanak trebao bi se održati 3. prosinca.
pročitajte više...

1. sastanak Pregovaračkih odbora Vlade RH I sindikata javnih i državnih službi, 19. studeni 2024.

PREDSTAVNICI sindikata u javnim i državnim službama zatražili su u utorak na prvom pregovaračkom sastanku s Vladom povećanje osnovice od 10 posto te povećanje materijalnih prava, a ministar rada Marin Piletić odgovorio je da će sindikati morati preispitati početne zahtjeve. Pregovori o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama i sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike s pregovaračkim odborom Vlade nastavit će se 25. studenog, kada bi trebalo biti poznato kojim zahtjevima će Vlada udovoljiti.
pročitajte više...

NOVOSTI


Evo zašto su sindikati u obrazovanju nesložni: ‘Nećemo sudjelovati u smišljenom igrokazu za skupljanje poena‘


izvor: Jutarnji list

3. prosinac 2024.

Jeftini bodovi

Predsjednicu Sindikata učitelja (ujedno šefica Matice sindikata) Sanju Šprem upitali smo iz kojih razloga ne želi podržati akciju na Markovu trgu. U detaljnom odgovoru navodi da prvo treba razlučiti motive i ciljeve prosvjeda jer, ako su teme ocjenjivanje i koeficijenti, tada ne vidi gdje je u ovome trenutku ‘okidač‘ za prosvjed: niti se Vijeće za plaće negativno očitovalo o zahtjevima dvaju sindikata, pa da imaju razlog za nezadovoljstvo, niti je dobiveno rješenje Ustavnog suda o uredbi o ocjenjivanju, što bi bili stvarni razlozi za organizaciju prosvjeda, smatra Šprem i dodaje kako prosvjed može imati stvarne ciljeve, na dobrobit članova i zaposlenika, a i one druge, sekundarne i skrivene, a to je jeftino skupljanje poena, u čemu će sindikati sigurno uspjeti.

- Što se tiče primarnih ciljeva, a to su ocjenjivanje i koeficijenti, ne vjerujem da će populističko smišljeni igrokazi doista rezultirati time da Vlada poništi uredbu o ocjenjivanju, za koju je povukla 836 milijuna eura europskih sredstava. Niti će pritiskom na sud dobiti ubrzano rješenje - komentira Sanja Šprem.

Šprem: Učitelji, medicinske sestre, liječnici i socijala u pripremi je za štrajk


Svoju tezu kako je prosvjed populističko smišljeni igrokaz, Sanja Šprem iz Sindikata učitelja objašnjava na ovaj način: 

- Zahtjevom za ocjenu ustavnosti koji su podnijeli Sindikat znanosti i Preporod nije obuhvaćeno sve što zaposlenike doista muči, već je fokus stavljen na otkaz. Što se tiče otkaza, on je upravo očitovanjima Matice sindikata uklonjen iz uredbe o ocjenjivanju.

 Naime, u novoj uredbi o ocjenjivanju više nema otkaza, nego postoji upozorenje na dobivanje negativne ocjene. Isto tako, kada već govorimo činjenično, otkaz se može dobiti sukladno Zakonu o radu i sada, no na stranici 15. zahtjeva za ocjenu ustavnosti ta dva sindikata umjesto otkaza predlažu institut penalizacije zaposlenika.

 Jasno je da je puno teže dobiti otkaz, posebice sada, jer u uredbi ta opcija nije propisana, a puno je lakše poslodavcima penalizirati zaposlenika kroz plaću. 

Takve negativne posljedice ocjenjivanja postoje i nekim drugim europskim država, kaže navodeći primjer Mađarske gdje je praksa pokazala poslodavčevu lakoću penalizacije koja ne slijedi samo za negativnu ocjenu nego i za ocjenu 2 i 3. 

Stoga je, tvrdi Šprem, puno lakše i štetnije po radnika imati zamjenski institut za otkaz kakav predlažu dva sindikata. Zato SHU neće sudjelovati u igrokazima, kojima se ne mogu ostvariti stvarni sindikalni ciljevi.

Nadalje, Šprem tvrdi kako su sindikati bili pozvani na očitovanje o uredbi o ocjenjivanju, a Preporod to nije učinio u predviđenom roku.

 – Stoga, kako to da sada prosvjeduju protiv te uredbe? Također, u zakonski propisanom roku sindikat Preporod nije tražio nit jedan koeficijent. Sada mu je predugo vremena dva mjeseca za očitovanje Vijeća ali mu nije bilo predugo 11 mjeseci da napokon precizira svoje zahtjeve, komentira Šprem. 

Navodi kako su u fokusu sindikata javnih službi sada pregovori za osnovicu plaće, gdje kreću s pritiscima na Vladu. Prema zajedničkom dogovoru, sedam od 11 sindikata javnih službi provodi izjašnjavanje članova o štrajku.

- Izuzetno je bitno da je inicijativu SHU podržalo ostalih šest reprezentativnih sindikata javnih službi koji su se na ovaj način odlučili na pritisak prema Vladi. Do legitimnog štrajka može doći zbog spora u pregovorima i tako dugo dok pregovori za osnovicu i materijalna prava traju, moguća je najava štrajka, proces mirenja i sam štrajk, tumači Šprem.

Pripremu za štrajk tako, uz SHU, provode: Strukovni sindikat medicinskih sestara, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne služe, Nezavisni sindikat zaposlenih u zdravstvenom osiguranju, Sindikat djelatnika u kulturi i Hrvatski liječnički sindikat.