Dobili ste ili dali otkaz? Doznajte na što sve sada imate pravo, ali i na što trebate dobro paziti

izvor: Dnevnik.hr

Što učiniti ako završite na burzi rada? Znate li koja su vaša prava u slučaju redovitog, a koja u slučaju izvanrednog otkaza? Donosimo sve detalje i obveze na koje trebate obratiti pažnju.

Otkaz ugovora o radu je pravni institut koji predstavlja zakonski oblik kojim se uređuje prestanak ugovora o radu. Otkaz mogu dati i poslodavac i radnik. Pritom valja razlikovati redoviti i izvanredni otkaz o radu.

Redoviti otkaz ugovora o radu i prava na otpremninu te otkazni rokovi

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog.

1. Ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).

Poslovno uvjetovani otkaz poslodavac vam može dati ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Posrijedi mogu biti npr. smanjenje proizvodnje, uvođenje novih tehnologija ili promjene na tržištu zbog kojih tvrtka radi opstanka mora otpustiti određeni broj radnika.

Nakon uručenja poslovno uvjetovanog otkaza poslodavac na istim poslovima šest mjeseci ne smije zaposliti drugog radnika. Ako ste prije otkaza najmanje dvije godine radili bez prekida, imate pravo na otpremninu.

2. Ako radnik ne može uredno ispunjavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz).

Riječ je npr. o slučajevima kada radnik nema potrebno znanje ili sposobnost za obavljanje određenog posla zbog bolesti ili ozljede trajnog karaktera. Ako ste prije otkaza radili najmanje dvije godine bez prekida, imate pravo na otpremninu.

3. Ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Ovu vrstu otkaza poslodavac vam može dati ako npr. neprimjereno obavljate ili zapostavljate obveze iz ugovora o radu, kršite radna pravila vezana uz sigurnost i zaštitu na radu, kasnite na posao bez opravdanog razloga, dolazite na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droge, uzrokujete materijalnu štetu na imovini poslodavca i slično.

Prije redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan pisano vas upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza i omogućiti vam da iznesete svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Kod ove vrste otkaza nemate pravo na otpremninu, a otkazni rok se određuje u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom.

4. Ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

U slučaju kada je ugovorom o radu ugovoren probni rad, poslodavac može radniku koji nije zadovoljio na probnom radu otkazati ugovor o radu. Otkazni rok je najmanje sedam dana.

Otkaz obavezno mora biti u pisanom obliku, uz obrazloženje (ako ga daje poslodavac), i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

S druge strane, radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Smatrate li da vam je poslodavac nezakonito dao otkaz, možete u roku od 15 dana od dana kada ste preuzeli odluku o otkazu uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati da preispita svoju odluku o otkazu.

Poslodavac može u sljedećem roku od 15 dana od kada primi vaš prigovor na njega pozitivno odgovoriti. Ako se u zadanom roku uopće ne očituje ili negativno riješi vaš prigovor, možete u daljnjem roku od 15 dana podnijeti tužbu pred nadležnim općinskim sudom.

Tko ima pravo na isplatu otpremnine?

Otpremninu mogu dobiti oni radnici koji su dobili redoviti otkaz, osim ako je riječ o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika.

Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Valja istaknuti da radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Što je s neiskorištenim godišnjim odmorom i naknadom za vrijeme nezaposlenosti?

U slučaju da ste dobili redoviti otkaz, poslodavac vam je dužan - ako niste iskoristili godišnji odmor - isplatiti naknadu umjesto korištenja odmora. Ona se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Nadalje, imate pravo i na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema posebnom propisu. Nakon proteka otkaznog roka i prestanka radnog odnosa redovnim otkazom, prijavom na Hrvatski zavod za zapošljavanje oni radnici koji ispunjavaju uvjete dobivaju određenu novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme. U slučaju izvanrednog otkaza ni poslodavac ni radnik nemaju obvezu poštovati zakonom propisani ili ugovoreni otkazni rok, ali moraju dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.

Izvanredni otkaz se daje kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Kod te vrste otkaza i poslodavac i radnik moraju dokazati postojanje opravdanog razloga, a otkaz se može dati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku zbog njegovog skrivljenog ponašanja, dužan mu je omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Prvotno je pravo radnika na obranu. Izvanrednim otkazivanjem poslodavac nije dužan radniku omogućiti otkazni rok, što znači da neće imati trošak naknade plaće radniku, a nije mu obvezan ni isplatiti otpremninu, već ima pravo tražiti od radnika naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Općenito, ona strana koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od strane koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Opravdani razlozi da radnik izvanredno otkaže ugovor o radu mogli bi biti slučajevi kada poslodavac neuredno izvršava svoje obveze, npr. neisplata plaće odnosno učestalo ili znatno kašnjenje s njezinom isplatom, diskriminacija ili zlostavljanje radnika, kazneno djelo počinjeno od strane poslodavca na štetu radnika, neprovođenje mjera zaštite na radu. Radnik u situacijama kada daje izvanredni otkaz nema obvezu poštivanja otkaznog roka, ali je dužan dokazati postojanje razloga koje navodi u otkazu ugovora.

Smatrate li da vam je poslodavac nezakonito dao otkaz, možete u roku od 15 dana od dana kada ste preuzeli odluku o otkazu uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati da preispita tu odluku. Poslodavac može u sljedećem roku od 15 dana od dana kada primi vaš prigovor, na njega pozitivno odgovoriti. Ako se unutar toga roka uopće ne očituje ili negativno riješi vaš prigovor, možete u daljnjem roku od 15 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.

Pri tome valja voditi računa da propuštanjem ovih rokova gubite pravo ostvarenje svojih prava zatražiti sudskim putem. Izuzetak su novčana potraživanja - za njih ne trebate prethodno tražiti ostvarenje prava kod poslodavca, a zastarijevaju za pet godina od dana dospijeća.