Na što sve u hrvatskom zdravstvenom sustavu imate pravo?

izvor: Večernji list, 14. ožujak 2024.

Sve osobe s prebivalištem u Hrvatskoj obavezne su osigurati se na obvezno zdravstveno osiguranje prema jednoj od osnova osiguravanja utvrđenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). 

To su obvezni i stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u RH ako propisima Europske unije, međunarodnim ugovorom odnosno posebnim zakonom nije drugačije određeno. 

Obvezno zdravstveno osiguranje može biti po osnovi radnog odnosa, umirovljenja, imaju ga i nezaposleni na burzi, djeca do 18. godine života, odnosno do završetka redovnog školovanja (po završetku redovnog školovanja treba se na HZZO prijaviti u roku od 30 dana), ratni vojni i civilni invalidi rata, branitelji i članovi njihovih obitelji, (roditelji) njegovatelji, udomitelji te neke specifične kategorije (primatelji nacionalne mirovine, zatvorenici, njegovatelji ratnih invalida itd.). 

Kako bi zadržali status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, osobe iz nekih kategorija izvan sustava rada trebaju se tromjesečno osobno javljati na HZZO. 

Osiguranici imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu koji utvrđuje ZOZO, a to obuhvaća pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, lijekove s osnovne i dopunske liste, dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala HZZO-a, ortopedska i druga pomagala s listi, drugih pomagala HZZO-a te pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim članicama Europske unije, ugovornim i trećim državama. 

Primarnu zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje kod izabranog doktora obiteljske (opće) medicine, ginekologa, pedijatra i stomatologa. Iznimno, kad privremeno boravimo izvan svog mjesta prebivališta, npr. ako smo na godišnjem odmoru ili službenom putu, imamo pravo na uslugu iz primarne zdravstvene zaštite u nekoj od lokalnih ambulanti u slučaju iznenadne potrebe npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i sl.. 

No tamo nam ne mogu otvoriti bolovanje odnosno nemamo pravo na utvrđivanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad. Jednako vrijedi i za vrijeme privremenog boravka u drugoj državi članici EU, Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška – države EEP), Švicarskoj ili u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK). 

Nužna, odnosno neodgodiva zdravstvena zaštitu u tim se zemljama koristi na temelju Europske kartice zdravstvenog osiguranja (EKZO) ili Certifikata koji privremeno zamjenjuje EKZO. Zahtjev za izdavanje EKZO može se podnijeti putem HZZO-ova web portala ili osobno u područnom uredu HZZO-a. 

Koja su naša prava u zdravstvenom sustavu?

izvor: Koja su naša prava u zdravstvenom sustavu? | RODA

Zakon o zaštiti prava pacijenata je vrlo kvalitetno napisan zakon koji garantira vaša prava kad god koristite neku zdravstvenu uslugu. Na žalost, on se ne provodi uvijek u praksi. Usprkos tome, svi zdravstveni djelatnici u Hrvatskoj dužni su ga poštivati.

Pravo na suodlučivanje

Zakon detaljno opisuje različita prava pacijenata, posebno pravo na suodlučivanje. To znači da svaki pacijent u Hrvatskoj ima pravo na sve informacije koje su potrebne da kako bi donio odluku o svom liječenju. To također znači da svaki pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti bilo koji postupak. Ovo se pravo može ograničiti jedino u hitnim situacijama, koje su propisane zakonom.

Detaljnije, imate pravo na sve informacije koje vam trebaju da biste donijeli odluke vezane za svoje zdravlje. To uključuje informacije vezane uz:

1. Vaše zdravstveno stanje, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka. To znači da imate pravo na sve informacije o svom zdravstvenom stanju, te o tome koliko  zdravstveni djelatnici procijenjuju da će neki postupak biti koristan i koje će ishode imati po vaše zdravlje. Primjerice, u slučaju spontanog pobačaja trebate dobiti sve informacije o tome kako je napredovao, te koje su vaše opcije obzirom na vaše stanje.
2. Preporučene preglede i zahvate te planiranje datuma njihovog obavljanja. To znači da imate pravo znati koji su pregledi i postupci preporučeni obzirom na vaše zdravstveno stanje te kada će se oni obaviti. Primjerice, to znači da u slučaju spontanog pobačaja dobijete informacije o najboljem načinu dovršenja istog obzirom na vaše stanje, te informaciju o tome kad će liječenje početi.
3. Mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja preporučenih pregleda i zahvata. To znači da imate pristup informacijama o tome koje su pozitivne strane nekog pregleda ili zahvata, koje rizike on nosi i što se može očekivati ako odlučite ne obaviti preporučeni pregled ili zahvat. Primjerice, u slučaju spontanog pobačaja dobijete informacije o prednostima i rizicima svih mogućih postupaka nakon spontanog pobačaja.
4. Mogućim zamjenama za preporučene postupke. To znači da imate pravo dobiti informacije o alternativnim pregledima i postupcima, uz informacije o prednostima i rizicima. Primjerice, u slučaju spontanog pobačaja to znači da dobijete informacije o tome da možete čekati da tijelo samo izbaci tkivo, da možete se odlučiti za spontani pobačaj lijekovima (medikamentozni zahvat) ili pak da se možete odlučiti za kiretažu.
5. Tijeku postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite. To znači da trebate dobiti potpunu informaciju o tome kako će izgledati priprema za neki pregled ili zahvat, koji će tijek zahvata biti (što će se raditi i kada), te kako će izgledati oporavak, uz informacije o tome koliko je očekivano trajanje postupka. Primjerice u slučaju spontanog pobačaja to znači da dobijete sve informacije o tijeku postupka ili liječenja kojeg ste odabrali, prije, za vrijeme i u danima nakon njega, te o mogućnostima anestezije.
6. Daljnjem tijeku pružanja zdravstvene zaštite. To znači da trebate dobiti informacije o tome kako će izgledati daljnje liječenje nakon pregleda ili postupka. Primjerice u slučaju spontanog pobačaja, to znači da dobijete informacije o tome koliko često i gdje odlazite na kontrole nakon liječenja. To može uključiti i informacije o tome što očekivati dok se oporavljate, te koji su znakovi za zabrinutost nakon kojih se treba javiti u bolnicu.
7. Preporučenom načinu života. To znači da trebate dobiti informacije o tome kako se ponašati nakon pregleda ili postupka. Primjerice, možete dobiti informaciju da je nakon kiretaže bolje izbjegavati spolne odnose nekoliko tjedana.
8. Pravima iz zdravstvenoga osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava. To znači da trebate dobiti informacije o tome koliko i kako zdravstveno osiguranje pokriva određene preglede, postupke i oporavak nakon njih, te dobiti informacije o tome kako ostvariti ta prava. Primjerice, možete dobiti informaciju da nakon spontanog pobačaja imate pravo na tjedan dana bolovanja, i da to pravo ostvarite tako da vam odabrani liječnik opće prakse prepiše bolovanje na temelju otpusnog pisma.

Druga prava iz Zakona o zaštiti prava pacijenata

Osim prava na informacije, svaka pacijentica ima pravo i na sljedeće:

• Dobiti obavijesti na način koji joj je razumljiv obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti i invaliditet, a obavijesti moraju pružati zdravstveni radnici visoke stručne spreme koji pacijentici izravno pružaju zdravstvenu uslugu; To u praksi znači da trebate dobiti informacije na način na koji možete ih razumjeti od zdravstvenih djelatnika koji se direktno skrbe o vama (ne od trećih osoba). Primjerice, u slučaju spontanog pobačaja to znači da dobijete informacije bez previše medicinske terminologije, na temelju koje možete postavljati pitanja. Informacije moraju doći od osoba koje skrbe o vama (ne od trećih osoba na odjelu).

• Na drugo mišljenje zdravstvenog radnika visoke stručne spreme koji nije izravno uključen u liječenje, i to na usmeni ili pismeni zahtjev. To u praksi znači da imate pravo pitati drugog zdravstvenog djelatnika, koji do tada nije skrbio o vama, da daje svoje neovisno mišljenje o vašem stanju i kako bi trebalo postupati. U slučaju spontanog pobačaja to može značiti da drugi liječnik obavi pregled i pogleda ultrazvuk prije nego se odlučite za kiretažu.

• Prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijentice ili izazvalo trajna oštećenja njezinog zdravlja; To u praksi znači da uvijek imate pravo reći da ili ne na bilo koji postupak, osim ako se ne radi o životu i smrti. U slučaju spontanog pobačaja to može značiti da se odlučite reći “ne” kiretaži i radije se odlučiti za lijekove za spontani pobačaj, osim u hitnoći kad je nesposredno ugrožen vaš život i zdravlje.
  

• Pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje To u praksi znači da imate pravo na potpunu medicinsku dokumentaciju, od nalaza do tijeka liječenja. U slučaju spontanog pobačaja, to znači da imate pravo na svu dokumentaciju vezanu uz vaše liječenje.

• Povjerljivost podataka koji se odnose na stanje zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. To u praksi znači da imate pravo na potpunu privatnost i da zdravstveno osoblje nema pravo ikome govoriti o vašem zdravstvenom stanju ili postupcima bez vašeg izričitog dopuštenja. U slučaju spontanog pobačaja to može značiti da zdravstveno osoblje informacije o vašem stanju ne daju trećim osobama telefonski, ne izlaze u javnost sa vašim podacima itd.

Ukoliko smatrate da su neka od vaših prava prekršena za vrijeme liječenja, pročitajte kako uložiti prigovor ili pritužbu.

Pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

izvor: Pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja | HZZO

Pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurava se u opsegu utvrđenom Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine, broj 80/13., 137/13. i 98/19. i 33/23., u daljnjem tekstu: ZOZO) i propisima donesenim na temelju ZOZO-a.

Što obuhvaća ?

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na:

• primarnu zdravstvenu zaštitu
• specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu
• bolničku zdravstvenu zaštitu
• lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a
• dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala HZZO-a
• ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala HZZO
• zdravstvenu zaštitu u drugim članicama Europske unije, ugovornim i trećim državama.

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaćenu obveznim zdravstvenim osiguranjem osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe HZZO-a.

Primarna zdravstvena zaštita

Ostvarivanje primarne zdravstvene zaštite kod izabranog doktora

Osigurana osoba primarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruje kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, obiteljske (opće) medicine, ginekologa, pedijatra i doktora dentalne medicine kojeg bira na način propisan Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora primarne zdravstvene zaštite.

Izuzetak - boravak izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta.

Iznimno, osigurana osoba koja privremeno boravi izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta (npr. službeni put, godišnji odmor) ima pravo u slučaju npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i sl. koristiti primarnu zdravstvenu zaštitu, osim utvrđivanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, kod bilo kojeg ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite u mjestu privremenog boravišta, u istom opsegu kao i kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite.

E-uputnica za laboratorij

Zahvaljujući informatizaciji sustava primarne zdravstvene zaštite, omogućeno je korištenje e-uputnice (elektroničke uputnice) za laboratorijske pretrage u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koju izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite šalje laboratoriju za svog pacijenta/osiguranu osobu. Na isti način se i nalaz iz laboratorija vraća izabranom doktoru za njegovog pacijenta.

Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita

Gdje se ostvaruje?

Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje, u pravilu, u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi odnosno kod najbližeg ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse prema mjestu svoga prebivališta odnosno boravišta, koji sa HZZO-om ima ugovorenu i osiguranoj osobi može pružiti traženu zdravstvenu zaštitu, a na osnovi uputnice koju izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite:

• obiteljske (opće) medicine
• pedijatar
• ginekolog
• dentalne medicine.

Konzilijarna zdravstvena zaštita obuhvaća:

- konzilijarni pregled osigurane osobe kojim se utvrđuje dijagnoza bolesti osnovom provedene obrade

- kontrolni konzilijarni pregled

- dijagnostičku pretragu

- stručno-medicinsko mišljenje o već utvrđenoj dijagnozi bolesti, preporučenoj terapiji ili dijagnostičkoj pretrazi/pretragama (drugo mišljenje)

- stručno-medicinsko mišljenje na upit doktora primarne zdravstvene zaštite vezano uz povijest bolesti ili otpusno pismo osigurane osobe (konzultacija).

Specijalistička zdravstvena zaštita obuhvaća:

- pregled i cjelovitu obradu u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti

- pregled i obradu kroz objedinjeni hitni bolnički prijam odnosno hitne specijalističke ambulante u bolničkim zdravstvenim ustanovama

- cjelovitu prije operativnu obradu za nepokretne i/ili teško pokretne osigurane osobe.

O potrebi upućivanja na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu osim izabranog doktora odlučuje i doktor specijalist školske medicine, doktor specijalist epidemiolog odnosno doktor specijalist javnog zdravstva.

Uputnica - narudžba za izvršenje potrebnog postupka (na njoj se naznačuje samo naziv specijaliste djelatnosti zdravstvene zaštite, a na putnom nalogu najbliži ugovorni subjekt HZZO-a).

Izabrani doktor obvezan je na uputnici za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu navesti naziv specijaliste kojem upućuje osiguranu osobu te uz uputnicu priložiti povijest bolesti i sve nalaze do tada obavljenih specijalističkih pregleda, dijagnostičkih odnosno terapijskih postupaka odnosno zatražiti konzilijarno mišljenje ili dijagnostiku.

Za razliku od toga, izabrani doktor obvezan je putni nalog izdati za najbližeg ugovornog subjekta HZZO-a koji osiguranoj osobi može pružiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu sukladno njezinom zdravstvenom stanju i obvezno na prednjoj strani putnog naloga navesti njegov naziv i sjedište.

Bolnička zdravstvena zaštita

Gdje se ostvaruje ?

Bolničku zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje u ugovornim bolničkim ustanovama za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih, subakutnih i kroničnih bolesti na osnovi izdane uputnice za bolničko liječenje koju osiguranoj osobi izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite.

Iznimno, osigurana osoba bolničku zdravstvenu zaštitu ostvaruje bez uputnice u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći.

Bolničko liječenje osigurana osoba ostvaruje, u pravilu, u najbližoj ugovornoj bolničkoj ustanovi prema mjestu prebivališta odnosno boravišta koja sa HZZO-om ima ugovorenu potrebnu zdravstvenu zaštitu.

Bolnička zdravstvena zaštita obuhvaća:

- bolničko liječenje koje uključuje dijagnostičke postupke, liječenje i/ili rehabilitaciju koja se ne može provesti ambulantno,

- liječenje u dnevnoj bolnici u okviru koje se provode kirurški zahvati tijekom jednog dana, liječenje kojem može prethoditi ili iz kojeg može proizaći dijagnostika, a koje dnevno, u pravilu, traje duže od šest sati i kraće od 24 sata,

- ambulantno liječenje u okviru kojeg se provode mali kirurški zahvati, višednevna ili ponavljajuća liječenja prema unaprijed određenoj proceduri, kao i aplikacija ponavljajuće terapije kroz duže razdoblje, a koje dnevno, u pravilu, traje kraće od šest sati.

Uputnica - narudžba za izvršenje liječenja (na njoj se naznačuje samo naziv djelatnosti zdravstvene zaštite, a na putnom nalogu najbliži ugovorni subjekt HZZO-a).

Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obvezan je na uputnici za bolničko liječenje navesti naziv djelatnosti zdravstvene zaštite koja se traži te uz uputnicu priložiti cjelokupnu raspoloživu medicinsku dokumentaciju osigurane osobe.

Za razliku od toga, izabrani doktor obvezan je putni nalog izdati za najbližeg ugovornog subjekta HZZO-a koji osiguranoj osobi može pružiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu sukladno njezinom zdravstvenom stanju i obvezno na prednjoj strani putnog naloga navesti njegov naziv i sjedište.

Obveza ugovorne bolničke ustanove nakon obavljenog bolničkog liječenja

Izdati osiguranoj osobi otpusno pismo i osobni račun.

Obveza osigurane osobe nakon obavljenog bolničkog liječenja

Javiti se s otpusnim pismom, osobno ili putem člana obitelji, odnosno treće osobe svom izabranom doktoru odmah, a najkasnije u roku od tri dana.

E-uputnica za specijalističku-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu

Osigurana osoba specijalističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu ostvaruje osim putem tiskanice uputnice i na osnovi uputnice uspostavljene elektroničkim putem (e-uputnica).

Pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a

Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu ima pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, pod uvjetima propisanim ZOZO-om, Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 49/14., 51/14., 11/15., 17/15., 123/16., 129/17., 9/21., 90/22., 147/22. i 156/22.) i drugim općim aktima HZZO-a.

Osnovna i dopunska lista HZZO-a sadrži lijekove, magistralne pripravke cjepiva, namirnice za enteralnu primjenu te ostale pripravke koji se koriste u liječenju i koji imaju odgovarajuće odobrenje za stavljanje u promet (u daljnjem tekstu: lijekovi).

Osigurana osoba ima pravo u cijelosti na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti lijekove s osnovne liste lijekova ako su joj na osnovi propisanih medicinskih indikacija propisani na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na osnovi propisanih medicinskih indikacija osigurana osoba ima pravo na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti i lijekove s dopunske liste lijekova, ali do visine cijene ekvivalentnog lijeka s osnovne liste lijekova.

Dopunska lista lijekova HZZO-a obvezno sadrži iznos sudjelovanja u cijeni lijeka koju osigurava osigurana osoba HZZO-a neposredno ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Lijekovi utvrđeni dopunskom listom lijekova mogu se osiguranoj osobi propisati na recept odnosno primijeniti u liječenju samo uz njezin pristanak pri čemu osigurana osoba mora biti upoznata o svojoj obvezi sudjelovanja u cijeni lijeka u visini utvrđenoj dopunskom listom lijekova.

Mjerila za stavljanje lijekova na liste lijekova HZZO-a, način utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati HZZO te način izvještavanja o njima propisuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo, u skladu sa zakonom kojim se uređuju lijekovi.

Popis posebno skupih lijekova

U okviru osnovne liste lijekova utvrđuje se popis posebno skupih lijekova za koje se sredstva u cijelosti osiguravaju iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Osigurana osoba ostvaruje pravo na posebno skupe lijekove s popisa ako ispunjava kriterije koji su uz pojedini lijek navedeni u osnovnoj listi lijekova.

Primjenu posebno skupog lijeka s popisa posebno skupih lijekova kod osigurane osobe odobrava povjerenstvo za lijekove bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se osigurana osoba liječi.

E-recept

Zahvaljujući informatizaciji sustava primarne zdravstvene zaštite, lijekovi s osnovne i dopunske liste lijekova HZZO-a propisuju se na e-recepte (elektronički recepti), dok papirnati recepti ostaju samo za izvanredne situacije. E-recept za određeni lijek s liste lijekova izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite osigurane osobe prosljeđuje elektronskim putem u sustav, a osigurana osoba HZZO-a kojoj je lijek propisan, isti može podići uz iskaznicu zdravstveno osigurane osobe u bilo kojoj ljekarni u Republici Hrvatskoj.

Ostvarivanje prava na lijekove koji nisu utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova odnosno za koje nije ispunjena propisana medicinska indikacija

Iznimno, osigurana osoba kod koje liječenje iz medicinskih razloga nije moguće provoditi lijekovima utvrđenim osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a može ostvariti pravo na lijek koji nije utvrđen tim listama lijekova, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se osigurana osoba liječi i to na teret sredstava bolničke zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka.

Pod istim uvjetima osigurana osoba može ostvariti i pravo na lijek koji je utvrđen osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, ali za ostvarivanje kojeg osigurana osoba ne ispunjava medicinske indikacije utvrđene tim listama lijekova.

Kada osigurana osoba nema pravo na povrat troškova kupljenih lijekova na teret sredstava HZZO-a

Ako je lijekove s osnovne i dopunske liste lijekova HZZO-a nabavila, odnosno kupila mimo postupka utvrđenih propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja (npr. kupila lijek bez da je od izabranog doktora dobila propisani recept).

Izuzetak postoji jedino ako je lijekove nabavila u slučajevima kada joj je ugovorni subjekt HZZO-a neopravdano odbio propisati na recept lijek s osnovne, odnosno po izboru osigurane osobe s dopunske liste lijekova za koji osigurana osoba ispunjava propisane medicinske indikacije u skladu s listama lijekova HZZO-a.

Ortopedska i druga pomagala

Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na ortopedska i druga pomagala (u daljnjem tekstu: pomagala) koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a.

Osnovna i dodatna lista pomagala HZZO-a sadrži pomagala koja su namijenjena omogućavanju poboljšanja oštećenih funkcija, odnosno ublažavanju ili otklanjanju tjelesnog oštećenja ili nedostatka organa i sustava organa ili nadomještanju anatomskih ili fizioloških funkcija organa, koji su nastali kao posljedica bolesti ili ozljede.

Način uvrštenja pomagala na osnovnu i dodatnu listu pomagala HZZO-a te način utvrđivanja cijena pomagala propisuje pravilnom ministar nadležan za zdravstvo, sukladno posebnom zakonu.

Dodatna lista pomagala sadrži pomagala s višom razinom cijene u odnosu na cijene iz osnovne liste pomagala pri čemu HZZO, na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, osigurava pokriće troškova u visini cijene ekvivalentnog pomagala s osnovne liste pomagala, umanjene za iznos sudjelovanja u cijeni pomagala s osnovne liste pomagala koju osigurava osigurana osoba neposredno ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Za razliku u cijeni pomagala s dodatne liste pomagala u odnosu na cijenu ekvivalentnog pomagala s osnovne liste pomagala osigurana osoba se može dodatno zdravstveno osigurati u skladu sa zakonom kojim se uređuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Dentalna pomagala

Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na dentalna pomagala koja su utvrđena Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine, broj 146/13., 160/13., 34/14., 66/14., 62/15., 129/17., 22/20., 150/22. i 14/23)

Uvjet prethodnog obveznoga zdravstvenog osiguranja za ostvarivanje prava na ortopedska pomagala i druga pomagala te dentalna pomagala

Osigurane osobe imaju pravo na ortopedska i druga pomagala te dentalna pomagala ako ispunjavaju uvjet prethodnoga obveznoga zdravstvenog osiguranja u HZZO-a u trajanju od najmanje devet mjeseci neprekidno odnosno 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije nastupa osiguranog slučaja.

U prethodno obvezno zdravstveno osiguranje ubraja se i zdravstveno osiguranje ostvareno na temelju mandata zastupnika u Europskom parlamentu odnosno radnog odnosa u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije koje zapošljavaju dužnosnike i privremene ili ugovorne službenike.

Navedeni uvjet prethodnoga obveznoga zdravstvenog osiguranja ne odnosi se na osigurane osobe mlađe od 18 godina, osigurane osobe-djecu osiguranika koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad i druge osigurane osobe potpuno i trajno nesposobne za samostalan život i rad prema rješenju nadležnog tijela te na osigurane osobe kojima je ta zdravstvena zaštita potrebna zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Zdravstvena zaštitu u drugim državama članicama Europske unije, ugovornim i trećim državama

Više o pravu na zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama Europske unije, ugovornim i trećim državama saznajte u rubrici „Liječenje u inozemstvu“.