FOTO GALERIJA, potpisivanje -javne i državne službe_06.05.2022.

JAVNE SLUŽBE






Prijedlog zaključka o prihvaćanju Nacrta temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama  



Sindikati potpisali Temeljni kolektivni ugovor - Nada Lovrić

Sindikati potpisali Temeljni kolektivni ugovor - Marin Piletić


Potpisan kolektivni ugovor za javne i državne službe, osnovica raste za 4%

Zagreb | 6. 5. 2022.

Predstavnici reprezentativnih sindikata zaposlenika javnih i državnih službi potpisali su s Vladom kolektivni ugovor kojim se povećava osnovica plaće, naknada za prijevoz i svota za obavljanje sistematskog pregleda

U prigodnom govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je sve viši stupanj povjerenja između Vlade i sindikata kao najveću dobrobit pregovora.


"Bolje se razumijemo, razumijemo međusobna očekivanja i realne mogućnosti. Moramo tražiti zajedničke odgovore za suočavanje s brojnim krizama koje traju ili su tek pred nama", istaknuo je.

Osim toga, vrlo su se brzo složili da socijalni dijalog treba nastaviti, što će se dogoditi u zadnjem tjednu rujna.

"Da vidimo što još možemo učiniti za naše radnike i zaposlenike, razumijem da su očekivanja velika", kazao je Plenković.


»Tri sidra« pomogla su da se učini korak naprijed

Premijer je naglasio da su u pregovorima postojala "tri sidra" - odgovorno upravljanje javnim financijama, podignuti kreditni rejting države i reformski napori za ulazak u područje eura.

"Mislim da nam je to pomoglo da širi okvir naše politike bude dobro prepoznat i koristan za naše građane. Napravili smo korak naprijed", ocijenio je premijer.


U mandatu ove vlade osnovica plaće povećana je za ukupno 23%

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Marin Piletić kazao je nakon potpisivanja ugovora da je u mandatu ove Vlade osnovica plaće povećana za ukupno 23 posto.


Sada će se osnovica podići za četiri posto, te će od svibnja iznositi 6286,29 kuna. Također je ugovorena visina naknade prijevoza po prijeđenom kilometru od 1,35 kuna i povećan iznos za sistematske preglede s 500 na 1200 kuna.


"Kroz ugovorena povećanja prava poboljšat će se položaj gotovo 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama", ustvrdio je Piletić.


Također je dogovoren dodatak na plaću od pet posto za završen poslijediplomski specijalistički studij. "To do sada naš sustav nije prepoznao, ovo je još jedan dokaz dodatnog vrednovanja obrazovanja i usavršavanja", kaže ministar.


Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjih školama Hrvatske Nada Lovrić istaknula je važnost kolektivnog ugovora za sve zaposlene u javnim i državnim službama.

Pohvalila je što Vlada prvi put na mogući znak krize javnim i državnim službenicima nije odmah smanjivala plaće i prava, već upravo suprotno.


DRŽAVNE SLUŽBE


nacrt KU


Potpisan novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

06.05.2022.

29. travnja 2022. godine izvijestili smo vas o parafiranju teksta novog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te smo istaknuli važnije novosti u pogledu materijalnih prava i pojedinih odredbi.
 
Danas, 6. svibnja 2022. godine, potpisan je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.
 
U nastavku ćemo vas upoznati s detaljnijim informacijama o izmjenama po određenim člancima  novog Kolektivnog ugovora:
 
  • U člancima 4., 6. i 7. korigirane su i usklađene odredbe Kolektivnog ugovora s odredbama Zakona o državnim službenicima tj. s novim radno-pravnim statusom namještenika koji je stupio na snagu u izmjenama Zakona o državnim službenicima, na način da se umjesto zapošljavanja putem Ugovora o radu isti primaju u državnu službu putem rješenja. 
  • Važnu novost smo ugradili i u članak 9. (pravo uvida u evidenciju radnog vremena), a iz razloga što, unatoč tome što je u dosadašnjem tekstu bilo navedeno da je poslodavac dužan na zahtjev državnog službenika ili namještenika ili sindikalnog povjerenika dostaviti evidenciju radnog vremena, isti je ponekad osporavao mogućnost prava uvida u evidenciju te je sada navedeno pravo izričito ugovoreno.
  • Članak 14. je kvalitativno odrađen, na način da se jasno propisala visina naknade koja se isplaćuje službeniku i namješteniku u slučaju korištenja godišnjeg odmora (u pravilu prosjek isplaćene plaće u posljednja tri mjeseca), no regulirano je i pitanje ukoliko je službenik ili namještenik u navedenom razdoblju dio proveo na bolovanju ili nije radio, a kako bi se i u tim slučajevima mogao izračunati pravični prosjek plaće isplaćen u posljednja tri mjeseca tj. na način da je najmanja moguća isplata plaće u „golom“ radnom vremenu od 8-16 sati, od ponedjeljka do petka, bez svih ostalih dodataka, dok za sve ostale slučajeve u kojima je plaća isplaćena uz dodatke (subote, nedjelje, prekovremeni, noćni rad i dr.) u prosjek za isplatu naknade ulaze i dodaci. Do sada je navedeno morala tumačiti Zajednička komisija.
  • U članku 19. uvršteno je uvećanje osnovice za izračun godišnjeg odmora i za namještenike temeljem ostvarenih rezultata rada, s obzirom da su sukladno izmjenama Zakona o državnim službenicima isti podložni ocjenjivanju.
  •  U članku 20. dodano je pojašnjenje o minimalnom broju dana godišnjeg odmora za slijepe službenike i namještenike, donatore organa, kao i službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje i na poslovima s posebnim ili otežanim uvjetima rada, a kako bi se otklonila bilo koja mogućnost utvrđivanja godišnjeg odmora za navedene službenike i namještenike kraćeg od 30 dana.
  • U članku 26. ugrađena je nova zaštitna odredba kojom je definirano što se smatra „važnim i neodgodivim službenim poslovima“, kojima se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora. Do sada to nije bilo izričito definirano te je bilo prepušteno ocjeni čelnika tijela, a sada se pod  važnim i neodgodivim službenim poslovima smatraju poslovi koje ni na koji način ne mogu obaviti službenici i namještenici koji ne koriste godišnji odmor, a posao je takve naravi da se ne može odgoditi.
  • U članku 28. odredba u svezi plaćenog dopusta od 5 radnih dana u slučaju rođenja ili posvajanja djeteta proširena je izrazom „za svako dijete“, a s obzirom da su se u praksi pojavili upiti prema Zajedničkoj komisiji za praćenje Kolektivnog ugovora da li službenik i namještenik u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili sl. ima pravo na samo pet dana plaćenog dopusta ili navedeno pravo ima po svakom djetetu. Sada je navedeno pravo jasno ugovoreno u korist službenika i namještenika tj. za svako dijete.

Također, u stavku 6. navedenog članka propisano je da se pod dobrovoljnim davanjem krvi smatra i davanje krvnih sastojaka, kada se ono provodi na poziv ovlaštene zdravstvene ustanove u skladu s posebnim propisom. 

  • U članku 35. definirana je jedna od medijski najeksponiranijih tema pregovora, osnovice za izračun plaće, a koja od 1. svibnja 2022. godine iznosi 6.286,29 kuna bruto. Također je stavljena obveza da se o visini osnovice svake godine pregovara prije donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, a ne prije donošenja smjernica ekonomske politike, čime će se moći omogućiti kvalitetnije planiranje proračunskih izdataka za zaposlene u državnim službama, odnosno izbjeći situacija kada su pregovori bili vezani uz donošenje smjernica ekonomske politike, koji su bili sredinom godine, a često se nisu dovršavali do donošenja novog državnog proračuna.
  • U članku 36. precizirana je obveza poslodavca za osiguravanjem redovitosti primanja državnih službenika i namještenika, na način da se plaća isplaćuje jedanput mjesečno za prethodni mjesec, a od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od mjesec dana. Uveden je isključivo izuzetak da plaća može biti isplaćena prvog sljedećeg dana po isteku tog roka u slučaju ako bi predviđeni dan za isplatu pao na neradni dan, blagdan ili zbog eventualne više sile.
  •  U članku 37. je definirano pravo službenika ili namještenika da je na njegov zahtjev poslodavac dužan izvršiti uplatu obustava iz plaće i to za sindikalnu članarinu, kreditno zaduženje uvjetovano administrativnom zabranom i zakonsko uzdržavanje. 
  • U članku 38. napravljene su značajna unaprjeđenja u korist prava službenika i namještenika na način da je definiran i uveden novi dodatak na osnovnu plaću za rad organiziran na drugačiji način u visini od 5%.

Također, uveden je i način utvrđivanja ukupnog vremena prekovremenog rada sukladno tumačenju Zajedničke komisije, a u korist službenika i namještenika (npr. u slučajevima kada službenik i namještenik ne odrađuje cijele pune sate, nego ostaje na poslu kraće od cijelog sata), pa je utvrđeno kako se ukupno vrijeme prekovremenog rada zbraja na mjesečnoj osnovi i zaokružuje na ostvareni puni sat prekovremenog rada, pri čemu se rad od 30 minuta i duži od 30 minuta u ukupnoj zbroju prekovremenog rada računa kao puni sat.

Nadalje, definirano je što je u biti rad na drugačiji način i gdje se može uvesti, isključivo zbog prijeke potrebe na području sigurnosti ljudi i imovine.

U navedenom članku je uveden i dodatak u visini od 5% za službenike koji imaju završen poslijediplomski specijalistički studij (univ.spec). Rješavanje navedenog pitanja smatramo dosta značajnim, s obzirom da je veći broj naših članova i kolega već duži niz godina upozoravao na to da su na neki način bili zakinuti u odnosu na ostale postdiplomante poput magistara znanosti i doktora znanosti, koji su imali dodatke od 8% i 15% za navedene stupnjeve.

Također, u stavku 12. striktno je definiran način skraćivanja rada ili oslobađanja od rada u turnusu, koje može biti skraćeno na najviše dva turnusa. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada, već se i dalje smatra da službenik radi u turnusu. Pri tome, službeniku se mora osigurati puno radno vrijeme tijekom mjeseca, odnosno redovni mjesečni fond radnih sati, a dnevno radno vrijeme ne može biti od kraće od 8 sati. Time je implementirano tumačenje Zajedničke komisije.

  • U članku 40. jasno je definirana obveza poslodavca da isplaćuje plaću sukladno poslovima više složenosti i u slučajevima kada službenik mijenja drugog službenika, pa mu je to i propisano u Pravilniku o unutarnjem redu kao obveza (npr. kada pomoćnik šefa smjene mijenja šefa smjene).
  • U članku 42. je, kao i u slučaju godišnjeg odmora, na sličan način je utvrđen način izračuna naknade plaće za vrijeme bolovanje na teret poslodavca do 42 dana, kao i u slučaju isplate naknade plaće kod službenika i namještenika koji je na bolovanju zbog profesionalnog oboljenja ili ozljede na radu.
  • U članku 48. bolje i kvalitetnije je definiran pojam prehrane na službenom putu, na način da se službeniku i namješteniku dnevnica može umanjiti za 30% ukoliko mu je uz noćenje s doručkom osiguran još jedan topli obrok (ručak ili večera), a za 60% ako su osigurana dodatna dva topla obroka (ručak i večera). Također, navedeno je kako se pod ručkom i večerom podrazumijeva topli obrok, što je veliki napredak u odnosu na dosadašnje odredbe, kada je bio dovoljan samo jedan topli obrok (uz dva suha obroka) za umanjivanje dnevnice za 60%.
  • U članku 49. konačno je definirano nešto što je u potpunosti trebalo biti jasno, ali smo se oko navedenog borili na terenu, a to je način izračuna trajanja terenskog rada u slučaju kada službenik i namještenik napušta mjesto rada na način da se utvrdi od kojeg se trenutka računa terenski rad. Iako je bilo potpuno jasno da se navedeno treba računati od trenutka napuštanja uobičajenog mjesta rada (npr. poslovne zgrade) do povratka, neki su to primjenjivali na način da se isto računalo od trenutka napuštanja područja rada ustrojstvene jedinice. Ovim izmjenama je navedena interpretacija spriječena.
  • U članku 51. dodatno su definirani pojmovi oko ostvarivanja prava na naknadu za odvojeni život.
  • U članku 52. dodatno je smanjena dob službenika s dosadašnjih 60 na 58 navršenih godina, a kojima će poslodavac nadoknađivati troškove prijevoza bez obzira na udaljenost (neće se primjenjivati ograničenje od 2 kilometra).

Također, u navedenom članku je ugovorena isplata povišene naknade troškova prijevoza u visini od 1,35 kuna po prijeđenom kilometru, ako od prebivališta odnosno boravišta do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza (do sada je ta naknada iznosila 1,00 kn). 

Definirano je i priznavanje i AZM-a, a ne samo ENC-a,  s obzirom da korisnici autoceste Zagreb – Macelj na toj prometnici ne mogu koristiti ENC.
 
Također, u stavcima 23. do 25. su definirani modaliteti primjene odredbe o utjecaju rasta ili pada cijene goriva na visinu naknade za isplaćivanje službenika ili namještenika, i to na način da je propisano kako će se visina naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru usklađivati sa rastom cijene goriva svakog posljednjeg utorka u mjesecu za umnožak postotka povećanja prosječne cijene goriva i faktora 0,7, ali samo ako se srednja cijena litre goriva Eurosuper 95 i Eurodizel promatrana svakog posljednjeg utorka u mjesecu promijeni za više od 10% u usporedbi sa srednjom cijenom utvrđenom posljednjeg utorka u travnju 2022. godine, a koja iznosi 12,70 kuna, odnosno ako bude niža od 11,43 kuna ili viša od 13,97 kuna. Ako se nakon navedenog usklađivanja srednja cijena litre goriva, promatrana svakog posljednjeg utorka u mjesecu, ponovno vrati u raspon od 11,43 kuna do 13,97 kuna, visina naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru iznositi će 1,35 kuna.
 
  • U članku 54. konačno je utvrđen primjereni iznos sistematskog pregleda te je dosadašnji iznos od 500,00 kuna povišen na 1.200,00 kuna. Navedeno pravo ostvaruju svi službenici i namještenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina starosti svake 2 godine. Definirano je da je novo trogodišnje razdoblje započelo 1. siječnja 2021. godine, a ne s danom primjene novog Kolektivnog ugovora, što znači da službenici i namještenici koji nisu koristili pravo na sistematski pregled temeljem prethodnog Kolektivnog ugovora, u ovom trogodišnjem razdoblju isto mogu iskoristiti do 31. prosinca 2024. godine (ili 31. prosinca 2023. godine za starije od 50 godina).
  • Člankom 53. smo definirali obvezu poslodavca da objavljuje police osiguranja temeljem kojih su službenici i namještenici osigurani po Kolektivnom ugovoru jer se do sada događalo da se možda ponekad i objavi polica za prvu godinu, ali da se naknadno, za vrijeme trajanja Kolektivnog ugovora, police za ostale godine nisu objavljivale te su službenici i namještenici bili prisiljeni police potraživati od Ministarstva financija i drugih državnih institucija, a kako bi ostvarili svoja prava.
  • U članku 55. točnije je definiran način računanja razdoblja potrebnog za ostvarenje prava na isplatu jubilarne nagrade za razdoblje mirovanja prava i obveza službenika i namještenika (npr. neplaćeni dopust, prekid kontinuiteta službe i sl.).
  • U članku 56. jasno je definirano da će pravo na isplatu dara u prigodi dana Sv. Nikole ostvarivati službenici i namještenici roditelji djeteta mlađeg  od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini, koji su na dan Sv. Nikole (6. prosinca) zaposleni u državnoj službi, neovisno o trajanju državne službe.
  • U članku 64. dodatno je definirano pravo službenika i namještenika kojem služba prestaje s istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi (slučajevi kojih, vjerujemo, neće biti temeljem naših aktivnosti), ako je u tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće. U tom slučaju za to vrijeme obračunava mu se naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i uračunava u prosjek za otpremninu u visini 65% njegove prosječne bruto mjesečne plaće ostvarene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.
  • Člankom 90. preciznije je definirana obveza poslodavca obračuna i ubiranja sindikalne članarine, kao i drugih sindikalnih obustava, za potpisnika Kolektivnog ugovora. 
  • Člankom 94. propisana je primjena prava iz Kolektivnog ugovora na sindikate potpisnike i njihove povjerenike, a prava i obveze iz Kolektivnog ugovora na određeni način mogu koristiti i sindikati državnih službi i njihovi povjerenici ako u državnom tijelu ne djeluje sindikat potpisnik, do početka djelovanja sindikata potpisnika u tim državnim tijelima.


Dokumenti


IN MEMORIAM

slika

Mladen Požega - BARTOL
1967. - 2024.

Iskrena sućut obitelji,
kolegicama i kolegama s posla,
prijateljima,
ekipi sportskih igara.

Počivao u miru.


slika





POSTANITE NAŠ ČLAN

SINDIKAT KBC ZAGREB zastupa sve profile radnika na području RH


Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. 


slika


slika


POVOLJNOSTI putem članstva u Matici hrvatskih sindikata

e-VJESNIK

slika


SINDIKAT KBC ZAGREB

e-VJESNIK




KULTURA

slika

KONTAKT

nakon oglašavanja putem LETKA :

 Predrag:   098  641 327 

 Sanja:       091 586 44 24