REFORMA ZDRAVSTVA: Zašto zdravstvo nema nikakvu perspektivu?

Zašto zdravstvo nema nikakvu perspektivu?

29. rujan 2022. god.

izvor: UNAWORDL

Cijeli užas domaće političke scene nabio se u srijedu u popodnevnu saborsku raspravu o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ).

To počinje već od pogleda na gotovo praznu sabornicu, još jedan podsjetnik na činjenicu da o zdravstvu nitko ništa ne zna i ne želi znati, što je ključni razlog zašto već tri desetljeća u sektoru prolaze nebrojene svinjarije. 

Ovo prati i potpuna neizaintresiranost medija, koji su sve snage ispucali na jutarnjem revijalnom programu loših viceva o Googleu, pa je posve nezamijećeno da je ministar zdravstva Vili Beroš u popodnevnim satima gurnuo zakonsko smeće u Sabor.

Beroševa glava na pladnju

Podsjetimo, ZZZ je jedan od dva temeljna zdravstvena zakona, preko kojih se Beroš mjesecima izvlači iz svih reputacijskih kriza, tvrdeći da marljivo radi reformu zdravstva. 

Iako rijetki koji se bave tim sektorom znaju da je to čak i teoretski nemoguće, svejedno je nevjerojatno da je ministar zdravstva pod reformu Saboru dosad servirao jedino mogućnost da liječnički sindikat dobije status reprezentativnog sindikata koji može sudjelovati u kolektivnom pregovaranju.

Ništa drugo u ZZZ-u još nije mijenjano

Da smo mi iole ozbiljna zemlja, to bi palo kao ozbiljan skandal i serviranje Beroševe političke glave na pladnju, samo koga briga za javne politike. 

Osim što je time priznao da ništa ne radi da bi pomogao zdravstvu, prijedlog zakona je koruptivan, jer usred svih problema zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, Vlada ionako privilegiranoj skupini pokušava riješiti minoran problem. 

Naime, Hrvatski liječnički sindikat (HLS) nema reprezentativnost samo zato što Zakon o reprezentativnosti kaže da to može samo sindikat koji ima najmanje 20 posto od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u sektoru zdravstva. 

Što liječnike sprječava da se masovno učlane u HLS i na taj način ostvare reprezentativnost? 

U Saboru samo dvije zastupnice digle glas

Ama baš ništa, ali će liječnički stalež rađe posegnuti za političkim pritiskom da se zbog njih zaobiđe propis koji se u ovom kontekstu treba gledati kao Lex specialis, jedino koji može urediti ovo pitanje. 

I uspjeli su, već time što je u Sabor ušla takva ideja i, što je najgore, glatko prošla. 

HDZ-u su u ovome podršku osigurali Most i SDP, a suvisle su komentare dale su jedino Katarina Peović iz Radničke fronte i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a), koje su upozorile da se kroz zdravstveni zakon pokušava osigurati nešto što je u domeni radnog zakonodavstva. 

Uglavnom, iza ovoga će ostati vječna blamaža zbog suočavanja s time tko u parlamentu zastupa građane ove države i očaj zbog ponovnog suočavanja s činjenicom da o zdravstvu u političkom polju nema nikog tko bi sudjelovao u ozbiljnoj raspravi. 

Što se samog zakona tiče, on će skoro sigurno pasti, pitanje je samo na koji način i tko će prvi potegnuti to pitanje. 

Loša je vijest da ni tada neće biti jasno da Beroš ne može biti ministar zdravstva.