O procesu donošenja Zakona i uredbi detaljnije možete čitati i OVDJE i OVDJE.

Obuhvat i izuzeća

Proklamirana svrha zakona bila je urediti plaće u državnoj i javnim službama, no već se u drugom članku navodi se 15 iznimaka na koje se zakon uopće ne primjenjuje ili se primjenjuje u vrlo uskom opsegu pa je jasno da ta svrha nije postignuta. Pritom za neke izuzetke nije jasno zbog čega se točno na njih zakon ne primjenjuje jer izuzeća nigdje nisu obrazložena.

Istovremeno za naš sustav nije propisano odgovarajuće izuzeće te rad na projektima koji osiguravaju isplatu viših plaća od onih koje regulira Zakon o plaćama, a na što je upozoravao Sindikat (vidi OVDJE). Ta je opcija ostavljena samo za strane državljane, što je diskriminatorno.

Iako je NPOO predvidio donošenje dva zakona, Zakon o plaćama u državnoj službi i Zakon o plaćama u javnim službama, Hrvatski Sabor donio je jedinstveni zakon za oba sustava. Posljedica donošenja jednog zakona za dva odvojena dijela javnog sektora je da se neke prakse koje su primjenjive i smislene za državnu službu sada odnose i na javnu službu (to se posebno odnosi na sustav ocjenjivanja).

Što se mijenja po pitanju plaća i dodataka?

Novim se zakonom uvodi sustav od 16 platnih razreda koji će zamijeniti postojeći sustav koeficijenata i dodataka na plaću. Koeficijenti za obračun plaće kretat će se u rasponu od 1 do 8.

Zakon ide u smjeru sužavanja broja dodataka te ih svodi na šest osnovnih dodataka:

• dodatak za radni staž,
• dodatak za učinkovitost rada,
• dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini,
• dodatak za policijsko zvanje,
• dodatak za rad u izvanrednim okolnostima te
• dodatke za posebne oblike rada.

Ovo znači da će novi sustav koeficijenata biti postavljen na način da će se u postojeće koeficijente iz Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama uključiti određeni dodaci te će upravo taj uvećani koeficijent biti novi koeficijent za obračun plaće koji će se množiti s osnovicom i dodatkom na staž. Te tri komponente (uvećani koeficijent + osnovica + dodatak na staž) činit će novi iznos plaće.

Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini transferira se u koeficijent za sva radna mjesta za koje je on uvjet za konkretno radno mjesto te ga zadržavaju svi zaposlenici koji trenutno ostvaruju pravo na taj dodatak, ali im isti nije uvjet za to radno mjesto. Novi zaposlenici koji se zapošljavaju u sustavu znanosti i visokog obrazovanja imaju pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u slučaju da poslodavac procjeni da je isti u smislenoj vezi s njihovim radnim mjestom.

Detaljnije oko toga što će se događati s dodacima možete vidjeti OVDJE.

Svi dodaci koji se ukidaju bit će kompenzirani povećanjem koeficijenata i nitko od postojećih zaposlenika zbog ukidanja dodataka neće imati manju plaću!

Sustav ocjenjivanja

Uvođenje ocjenjivanja u javne službe posebno je problematičan dio Zakona. Sindikat je u javnoj raspravi još u lipnju prošle godine istaknuo kako predloženi sustav ocjenjivanja nije primjeren za nas sustav (vidi OVDJE). Primjerice, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja postoji sustav ocjenjivanja znanstveno-nastavnog osoblja koji se provodi kod izbora u znanstveno-nastavna zvanja sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Sličan sustav vrednovanja također primjenjuju osnovne i srednje škole.

S obzirom na obvezu da Vlada prvo donese uredbu na temelju koje ministar treba donijeti poseban pravilnik koji će regulirati specifičnosti svake pojedine javne službe, uključujući i pravilnik koji će regulirati način ocjenjivanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u ovom trenutku nije moguće precizirati kako će ići proces ocjenjivanja te tko će koga ocjenjivati.

Sustav ocjenjivanja mogao bi za sve zaposlenike izazvati probleme, uključujući nenastavno i neznanstveno osoblje, budući da bi isti mogao dovesti do zloupotrebe i pritisaka na sindikalne povjerenike.

Planirane ocjene službenika i namještenika u državnoj i javnim službama su: „izvrstan“, „naročito uspješan“, „uspješan“, „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“.

Ocjena „izvrstan“ donosi šest bodova, „naročito uspješan“ četiri boda, „uspješan“ dva boda, dok „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“ ostaju bez bodova.

U najpovoljnijem scenariju, povećanje plaće od tri posto moglo bi se dogoditi tek nakon dvije godine, uz uvjet da osoba ostvari najvišu ocjenu tijekom ta dva uzastopna godišnja razdoblja. Prvi porast plaće zahtijeva prikupljanje dvanaest bodova.

Postupak ocjenjivanja također uključuje ograničenje od 5 % od ukupnog broja zaposlenika koji mogu dobiti ocjenu „izvrstan“ te dodatnih 15 % onih koji mogu biti ocijenjeni ocjenom „naročito uspješan“.

Ovakva praksa mogla bi znatno utjecati na međuljudske odnose i motivaciju zaposlenika. Također, evaluacija svakog ponaosob u ustanovama, posebno onih s nekoliko stotina zaposlenika, predstavlja izazov za rukovoditelje. U konačnici, Zakon nije definirao postoji li odgovarajući mehanizam pravne zaštite od nezadovoljavajuće ocjene što potencijalno dovodi do višegodišnjih trajanja sudskih postupaka pokrenutih radi otkazivanja ugovora o radu zbog zloupotrebe sustava ocjenjivanja.

Postupci ocjenjivanja počet će se provoditi 1. siječnja 2026. za rad u 2025. godini.

Pravo na bonus

Zakonom je uvedena i mogućnost da službenici i namještenici, koji su tijekom kalendarske godine postigli iznimne rezultate, mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu naknadu za radne rezultate (bonus).

Što su potencijalni problemi novog zakona?

Zakon donosi potencijalne probleme zbog ograničavanja mogućnosti sektorskog povećanja plaća u sustavu, sustava ocjenjivanja, a ne rješava se ni pitanje projektnih radnih mjesta. Važno je istaknuti i problem posebnih uvjeta rada koji bi po Zakonu trebali biti vezani za broj radnih sati koje netko provede na takvom radu, što nije kompatibilno s načinom na koji funkcioniraju ti dodaci unutar našeg sustava.

Iako je Zakon trebao uvesti svojevrsni red u državnoj i javnim službama, zasad je još uvijek puno nepoznanica i nejasnoća te su otvorene brojne „sive zone“ koje su podložne različitim tumačenjima. Svakako neće dovesti do toga da svi službenici i namještenici budu jednako plaćeni za jednak rad, kao što je to predviđeno čl. 6. Zakona.

Što se događa nakon donošenja uredbe?

Nakon stupanja na snagu uredbe slijedi donošenje općeg akta kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta, odnosno prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u javnim službama u nove nazive radnih mjesta. Čelnik ustanove je dužan u roku od 15 dana od stupanja na snagu uredbe službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu. Na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o radu.

Uspostava prijelaznog razdoblja

Do kraja 2027. nikome plaća ne bi smjela pasti. Ako bi se u novoj sistematizaciji utvrdio niži koeficijent za neko radno mjesto, zaposlenici na tim radnim mjestima imat će pravo zadržati dotadašnju plaću do kraja 2027. godine. Takvih zaposlenika prema najavama Vlade unutar našeg sustava ne bi smjelo biti.