USKORO ZAKON KOJI DEROGIRA ZAKON O RADU

autor: glavni urednik, objavljeno: 25.03.2020.

USKORO ZAKON KOJI DEROGIRA ZAKON O RADU

Njime bi se, prema najavama, poslodavcima tijekom trajanja epidemije omogućilo ukidanje, suspendiranje nekih radničkih prava uređenih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu te njihovo uređenje na drukčiji, za radnike nepovoljniji način. To u sebi uključuje gotovo neograničenu mogućnost poslodavaca zadiranja u ugovorene plaće, materijalna prava, radno vrijeme, rad na izdvojenom mjestu rada, naknadu plaće zbog prekida rada uzrokovanog epidemijom, isključivanje odredbe o primjeni povoljnijeg prava za radnika (članak 9. ZOR-a), ekspresno slanje radnika na godišnji odmor, promjene odluka o rasporedu radnog vremena, isključivanje obveza savjetovanja i traženja suglasnosti od radničkog vijeća i sl.

U Hrvatskoj nije proglašeno izvanredno stanje, a čak i da jest, ovo nije način na koji bi se takav zakon smio donijeti. Ovakvim jednostranim postupkom baca se sjena na više nego dobar rad stožera Civilne zaštite i poruke ljudi koji nam se svakodnevno dva puta putem medija obraćaju. Njihova stručnost i način obraćanja građanima ulijevaju sigurnost i povjerenje. Konačno je struka iznad politike, samo na žalost u teškim vremenima.

10. prijedloga kojima se suspendiraju prava iz ZOR i kolektivnih ugovora

U pripremi je donošenje zakona koji bi privremeno za vrijeme epidemije regulirao neka pitanja iz radnih odnosa drukčije nego Zakon o radu.

Donošenje toga zakona, koji ima radni naslov: Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, očekuje se u najkraćem roku.

Zakonom bi se privremeno, za vrijeme epidemije, poslodavcima omogućilo sljedeće:

mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava,
mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.),
pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme,i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene,
mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće),
mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti proglašene epidemije bolesti COVID-19 (dakle, smanjivanja naknade),
isključenje odredbe o primjeni povoljnijega prava za radnika iz članka 9. Zakona o radu,
pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana,
mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika,
isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća,
neobveza peridičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme epidemije bolesti COVID - 19 (uvjerenja bi vrijedila do daljnjega).

Kao što je rečeno donošenje zakona očekuje se u najkraćem roku. Do tada i dalje u cijelosti važi i treba se primjenjivati Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), iako se on u trenutno u praksi vrlo slabo poštuje.

IZVOR: "RADNO PRAVO"

VEZANE VIJESTI_ Gospodarski paket za travanj

ITUC i ETUC uputili pismo Vladi RH

VEZANE VIJESTI: Da li će doći do promjene Zakona o radu na štetu radnika zbog epidemije COVID -19?

REAKCIJE SINDIKATA

MJERE I POTPORE ZA OČUVANJE GOSPODARSTVA

Potpore za očuvanje radnih mjesta_23.03.2020.

Sindikat KBC Zagreb

ZAGREB

POSTANITE NAŠ ČLAN

PRISTUPNICA

KONTAKT

SINDIKAT KBC ZAGREB zastupa sve profile radnika na području RH

Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.