izvor: nhs.hr

25. 11. 2021.

Europski parlament podržao međuinstitucionalne pregovore o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama

NHS – Europski parlament danas je snažnom većinom (443 za, 192 protiv i 58 suzdržanih glasova) glasovao za otvaranje pregovora s Europskim vijećem o Prijedlogu Direktive o primjerenim minimalnim plaćama, a na temelju Izvještaja koji je prihvatio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta.

Sada je važno što prije učiniti sljedeće korake:

• Ministri država članica trebaju pripremiti svoja pregovaračka stajališta kako bi se pokrenuli razgovori
• Švedskoj i Danskoj treba dati jamstva kako ova direktiva neće utjecati na njihov dobro uspostavljen sustav kolektivnog pregovaranja.

 

NHS, SSSH i MHS uputili su hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu dopis u kojemu su tražili njihovu potporu pokretanju pregovora.

Svi hrvatski zastupnici, osim Ladislava Ilčića (koji je bio suzdržan) glasovali su ZA pokretanje pregovora.

Više:

• New rules for fair minimum wages in the EU

DOPIS SREDIŠNJICA:

24. 11. 2021.

Sindikalne središnjice pozvale hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu da podrže pokretanje pregovora o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama

NHS – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputili su dana 23. studenoga 2021. godine hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu zajedničko pismo kojim traže njihovu potporu donošenju odluke o pokretanju međuinstitucijskih pregovora (trijaloga) o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama. 

U nastavku se nalazi tekst zajedničkog pisma:

Poštovane zastupnice i zastupnici u Europskom parlamentu!

 

 

S obzirom da će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 24. i 25. studenog 2021. godine održati vrlo važno glasovanje, u ime tri reprezentativne sindikalne središnjice u Hrvatskoj - Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matice hrvatskih sindikata (MHS), punopravnih članica Europske konfederacije sindikata (ETUC), tražimo vašu potporu odluci o pokretanju međuinstitucijskih pregovora o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama.

 

Ovim glasovanjem možete promijeniti situaciju u kojoj se nalaze radnici sa najnižim plaćama u EU pa tako i u Hrvatskoj. Veliki broj radnika koji u pandemiji bolesti Covid-19 omogućuju osiguranje svih ključnih usluga prima minimalnu plaću. I sama Komisija u svojoj analizi kaže da “neprimjerene minimalne plaće najčešće imaju veći utjecaj na žene, mlade i radnike sa nižim kvalifikacijama, samohrane roditelje kao i radnike koji imaju nestandardne ugovore o radu”. Na razini EU27 u riziku od siromaštva nalazi se gotovo svaki deseti radnik. Sedam od deset radnika koji primaju minimalnu plaću teško sastavlja kraj s krajem. Istovremeno, broj radnika na koje se primjenjuje kolektivni ugovor smanjen je u 22 od 27 država članica. Vrlo često radnici se ne mogu učlaniti u sindikat zbog straha od odmazde poslodavaca. U deset država članica EU-a sa najnižim prosječnim i minimalnim plaćama, plaće koje je ugovorio sindikat primjenjuju se na samo 7 do 30 posto radnika.

 

Svaki dan radnik s minimalnom plaćom sluša obećanja kako će svima biti bolje i kako nitko neće ostati zaboravljen. Vrijeme je da se ostvari obećanje predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, o donošenju Direktive “koja će svakom radniku u našoj Uniji omogućiti pravednu minimalnu plaću.”

 

Ova Direktiva bi mogla ispuniti to obećanje, ali samo ako se usvoji izvještaj, koji je usvojio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta i ako se što prije započnu pregovori s Vijećem.

 

Izvještaj koji je velikom većinom usvojio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja omogućuje ispunjenje tog obećanja i, između ostalog, jamči da će:

 

 

- Zakonski utvrđena minimalna plaća biti primjerena i pravedna za radnike te će jamčiti barem dostojni standard života, uzimajući u obzir potrošačku košaricu dobara i usluga;

 

- Socijalni partneri biti pravilno uključeni u određivanje i usklađivanje minimalnih plaća;

 

- Države članice donijeti mjere kojima će se sprječavati napadi na sindikate i jamčiti poštivanje prava na kolektivno pregovaranje. Države članice, u kojima je pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod određene razine, trebat će izraditi nacionalni akcijski plan kojim bi se povećala pokrivenost kolektivnim ugovorima;

 

- Ovom Direktivom biti zaštićene sve kategorije radnika;

 

- Pravila javne nabave više neće smanjivati plaće i uvjete zapošljavanja, već će osigurati pravo na kolektivno pregovaranje.

 

 

Ugovor o funkcioniranju EU-a je jasan – sve EU institucije imaju obvezu djelovati kako bi se postigao cilj stalnog poboljšanja životnih i radnih uvjeta. Nadalje, i vodeći su ekonomisti, uključujući Marianu Mazzucato i Thomasa Pikettyja, potvrdili kako su više minimalne plaće i snažnije kolektivno pregovaranje ključne komponente za snažan, pravedan i održiv oporavak.

 

Iako je Vlada RH podigla iznos minimalne plaće za 2022. godinu na razinu iznad 50 % prosječne neto plaće (ali ne i bruto), kada se u izračunu koristi prosjek plaća za prvih sedam mjeseci u ovoj godini (i iznad 60 % medijalne plaće za isto razdoblje), smatramo kako ne treba posebno naglašavati da se radi o iznosu koji nije dovoljan za dostojanstven život radnika u RH. To je zbog troškova koje treba tim iznosom podmiriti i više nego jasno. Usporedbu s iznosima minimalnih plaća u drugim državama članicama EU-a nećemo niti raditi. Također, sve dosadašnje vlade u RH su se javno zauzimale za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, a ovo je prigoda da svojom potporom pokažete da vi, kao izabrani članovi Europskog parlamenta, podupirete Direktivu koja će radnicima u RH omogućiti pravednu minimalnu plaću, slobodno učlanjivanje u sindikat, pravo na kolektivno pregovaranje, ali isto tako i trošenje javnog novca kroz postupke javne nabave koje vodi računa o poštivanju kolektivnih ugovora.

 

Zbog svega navedenog, pozivamo vas da glasujete ZA odluku o pokretanju međuinstitucijskih pregovora.

 

Radnici i njihovi sindikati u EU pozorno će pratiti glasovanje u Europskom parlamentu te i mi u Hrvatskoj očekujemo vašu potporu.

 

Na kraju, pozivamo vas da nas izvijestite o vašem stavu, kao i da nas kontaktirate za sva dodatna pojašnjenja i informacije.

 

 

S poštovanjem,

 

 

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, v.r.

 

Mladen Novosel, predsjednik SSSH, v.r.

 

Vilim Ribić, predsjednik MHS-a, v.r.

izvor: IUS-INFO

Vijeće za zapošljavanje, socijalne politike, zdravstvo i pitanja potrošača, na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, postiglo je dogovor o zajedničkom stajalištu na temelju kojeg će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona.

Zakonom o transparentnosti plaća želi se pridonijeti  borbi protiv postojeće diskriminacije u plaćama na radnom mjestu i uklanjanju rodnih razlika u plaćama. Putem skupa obvezujućih mjera za transparentnost plaća predloženim se zakonom želi osnažiti radnike i radnice da ostvare svoje pravo na jednaku plaću muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Države članice složile su se da poslodavci moraju osigurati da njihovi zaposlenici i zaposlenice imaju pristup objektivnim i rodno neutralnim kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje njihove plaće i napredovanja u karijeri. U skladu s nacionalnim zakonima i praksama radnici i radnice te njihovi predstavnici imaju pravo zatražiti i dobiti po spolu raščlanjene informacije o svojem platnom razredu i prosječnim platnim razredima za radnike i radnice koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Poslodavci također trebaju navesti početni platni razred ili raspon plaće koja će se isplaćivati budućim radnicima i radnicama, ili u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije sklapanja ugovora o radu.

Razlike u plaćama u EU-u između žena i muškaraca iznose oko 14 posto. Uzrok te razlike brojne su nejednakosti. Žene su prekomjerno zastupljene u relativno slabo plaćenim sektorima kao što su skrb i obrazovanje, zbog takozvanog staklenog stropa nedovoljno su zastupljene na najvišim položajima, a u nekim slučajevima zarađuju manje od muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Postignuta je suglasnost i o prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u. Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost. Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani, te osigurati uključenost socijalnih partnera.

U većini zemalja članica minimalne plaće nisu primjerene.

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama EU-a. U 21 članici, među njima i u  Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima. Zemlje s visokim obuhvatom kolektivnog pregovaranja obično imaju manji udio radnika s niskim dohotkom i više minimalne plaće od onih u kojima je obuhvat kolektivnog pregovaranja nizak. Zato su se ministri složili da bi zemlje trebale promicati jačanje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju. Ako im je obuhvat kolektivnog pregovaranja manji od 70 posto, trebale bi uspostaviti i akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja.

Aladrović: Hrvatska daleko od 70 posto ali taj se postotak može dosegnuti 

Ministar Aladrović kaže da je Hrvatska relativno daleko od toga praga od 70 posto, da nema preciznih podataka, ali prema procjenama pokrivenost kolektivnim ugovorima je negdje 30 do 35 posto.

“Ipak, ja sam siguran da ćemo taj prag od 70 posto dosegnuti. To je dostižno, naročito u segmentu privatnog sektora. Kod nas se kolektivno pregovaranje uglavnom veže za državni i javni sektor, a ne privatni, gdje imamo samo jedan prošireni kolektivni ugovor u ovom trenutku”, rekao je ministar Aladrović.

Kaže da će Hrvatska osnažiti kolektivno pregovaranje i kroz zakon o radu koji je sada u pripremi na radnoj skupini.

"Tu imamo čitav niz odredbi kojima želimo osnažiti kolektivno pregovaranje, koje je važno za zaštitu radnika i kako bi radni odnos postao izvjesniji, ali je bitno i poslodavcima kako bi mogli dugoročno planirati”, rekao je ministar. Kaže da će to posredno utjecati i na povećanje prosječnih i minimalnih plaća.

“Prilično sam siguran da ćemo planiranu razinu prosječne i minimalne plaće dosegnuti ranije nego što smo to planirali u programu vlade”, rekao je Aladrović.