Zagreb - U povodu obilježavanja Međunarodnog dana medicinskih sestara i medicinskih tehničara - 12. svibnja, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu tematsku sjednicu posvećenu stanju sestrinstva u Republici Hrvatskoj kako bi se analizom aktualne situacije i problema u ovoj najbrojnijoj profesionalnoj skupini unutar hrvatskoga zdravstva mogao dati doprinos unaprjeđenju položaja medicinskih sestara i tehničara.
- Medicinske sestre i medicinski tehničari nesebično skrbe o zdravstvenim potrebama pojedinaca i zajednica, a njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite, što svakodnevno dokazuju, pogotovo u doba pandemije koronavirusa, kazala je na početku sjednice predsjednica Odbora Renata Sabljar – Dračevac. Izrazila je nadu da će ova sjednica omogućiti da se skrene pažnja javnosti, ali i relevantnih dionika koji utječu na kreiranje zdravstvenog sustava, na probleme s kojima se medicinske sestre i tehničari susreću tijekom svojeg obrazovanja, zapošljavanja i rada.
Uz članove Odbora, sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te predstavnici komore, sindikata i strukovnih udruga koji okupljaju medicinske sestre i tehničare.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) i vanjski član Odbora Mario Gazić izložio je, kako je naglasio, dugogodišnju i vrlo složenu problematiku stanja u sestrinstvu, pri čemu se osvrnuo na probleme u temeljnom i visokoškolskom obrazovanju, manjak i odlazak medicinskih sestara u inozemstvo, nevrednovanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara i tehničara, nepovoljne uvjete rada te istaknuo potrebu izmjene Uredbe Vlade RH o koeficijentima, upozorivši kako i nakon 8 godina u uredbu još nije ugrađen koeficijent magistre sestrinstva.
Skrenuo je pozornost i na to da sve više sestara odlazi u mirovinu, pa se procjenjuje da će do 2030. u mirovinu otići 5 do 7 tisuća sestara, a s druge strane smanjuje se broj učenica i učenika u zdravstvenim školama, zbog čega je istaknuo nužnost povećanja upisnih kvota za školovanje sestara kojih je iz godine u godinu sve manje. – Samo u bolničkom sustavu nedostaje 4000 medicinskih sestara, kazao je Gazić te napomenuo kako zemlje zapadne Europe nude sve bolje plaće i sve bolje uvjete rada, što daje još veći poticaj mladim medicinskim sestrama da napuste Hrvatsku. U vezi s uvjetima rada upozorio je kako u smjenskom radu radi jedna sestra na 20 bolesnika, a postoji i problem nedostatne zaštitne opreme. Također je istaknuo i važnost provedbe Zakona o sestrinstvu, čije se odredbe u praksi često ne provode.
Za poboljšanje uvjeta rada, položaja i obrazovanja medicinskih sestara, Gazić je naveo konkretne mjere koje su već prošle godine predložile komora i stručne udruge kroz svoj proglas, među ostalim, postavljanje jasnog vertikalnog sustava obrazovanja za medicinske sestre i povećanje upisne kvote za najmanje 50 posto, vrednovanje visoke stručne spreme na radnim mjestima koja to zahtijevaju, omogućavanje specijalizacije za visoko diferentna radna mjesta nakon završenog dodiplomskog studija, te osiguravanje uvjeta u kojima se poslovi nezdravstvenog osoblja ne bi prelijevali na medicinske sestre. – Nužno je promijeniti organizacijsku strukturu i cjelokupnu percepciju medicinske sestre u sustavu zdravstva gdje sudjeluju s više od 50 posto udjela zdravstvenih djelatnika, kazao je Gazić.
Nazočnima se obratila i predstavnica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Anica Prašnjak koja je naglasila kako je Međunarodni dan sestrinstva prilika da se prikaže koliko je važna uloga medicinski sestara u društvu i javnosti. Osvrnula se i na globalne podatke u vezi sa sestrinstvom te kazala kako medicinske sestre u svijetu čine polovicu zdravstvenog sustava, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima ih 28 milijuna, no još uvijek ih nedostaje oko 6 milijuna.
- U 2020, pandemija je produbila poznate probleme i stvorila još veće opterećenje na medicinske sestre i tehničare, kazala je Prašnjak te navela kako se ne radi samo o financijskoj poziciji nego i nedostatku zaštitne opreme, prisilnom korištenju godišnjeg odmora umjesto samoizolacije, neplaćanju prekovremenih sati itd. Posebno važnim izdvojila je i psihološki pritisak zbog njege korona bolesnika, izloženost zarazi, umor, iscrpljenost i profesionalno izgaranje. Smatra da je potrebno utvrditi točan manjak medicinskih sestara, urediti pravilnike zdravstvenih ustanova, izraditi dobru strategiju zapošljavanja u sustavu zdravstva i krenuti u ozbiljnu reformu zdravstva u kojoj bi medicinske sestre morale biti ravnopravni partneri u kreiranju politika koja se tiču zdravstvenog sustava.
Adriano Friganović, glavni tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva, 15 samostalnih sestrinskih udruga podsjetio je da se 5. svibnja obilježava i Dan primaljstva i Dan higijene ruku, koji su ujedno i prilika da se javnosti pošalju poruke o stanju i problemima u sestrinstvu. - Nepriznavanje stečenih kvalifikacija je veliki problem, a pandemija je pokazala koliko je važno da u zdravstvenom sustavu postoje dobro obrazovani i specijalizirani zdravstveni djelatnici, poput onih koji su stručni za mehaničku ventilaciju i intenzivnu njegu korona bolesnika.
Tanja Lupieri iz Hrvatske udruge medicinskih sestara podsjetila je kako sestrinstvo na globalnoj razini, preko svojih organizacija, poziva sestre da se aktivno uključe u promicanje sestrinstva te da sudjeluju u donošenju odluka s kreatorima zdravstvenih politika. - I na svjetskoj razini postoje gorući problemi s kojima se sestrinstvo suočava, kazala je Lupieri, kao što su stres, sagorijevanje na poslu, njihovo zdravlje, infekcija i smrt od korone. – U 60 zemalja od korone je umrlo 2700 medicinskih sestara, a u Hrvatskoj su prijavljena 4 smrtna slučaja medicinskih sestara/tehničara od korone, rekla je Lupieri te dodala kako je od početka pandemije u Hrvatskoj bilo zaraženo 8111 medicinski sestara, što je 23,7 posto od ukupno zaraženih.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa govorila je o položaju medicinskih sestara i njihovim problemima u sustavu socijalne skrbi te o naporima za poboljšanje institucionalnog okvira njihovoga rada.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva Silvio Bašić ponovio je koliko je važna uloga medicinskih sestara i tehničara u procesu liječenja. U vezi s neisplatom prekovremenih sati, kazao je da Ministarstvo poduzima sve kako bi se svima koji nisu bili adekvatno plaćeni, prekovremeni sati isplatili. – Ministarstvo je svjesno svih problema s kojima se sestrinstvo susreće, pa tako smatra i da stupnjeve obrazovanja treba valorizirati, a sestrama/tehničarima omogućiti i besplatno školovanje, kazao je Bašić pri čemu se osvrnuo na pilot projekt specijalističkog usavršavanja sestara i tehničara u službi Hitne pomoći koje se financira iz EU fondova. Istaknuo je i važnost patronažne djelatnosti koju također treba posebno vrednovati, no i tu također postoji problem nedostatka sestara. U vezi s valorizacijom stupnjeva obrazovanja, kazao je kako bi Uredba o koeficijentima uskoro trebala biti donesena.
Ivica Šušak, državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja govorio je o aktualnom stanju srednjoškolskog i visokog obrazovanja sestrinstva, usklađivanju hrvatskog zakonodavstva u tom području sa zakonodavstvom Europske unije, te mogućnostima izvođenja preddiplomskih sveučilišnih i preddiplomskih stručnih studija sestrinstva na visokim učilištima i sveučilištima.
