RADNO PRAVO

15.02.2022.

(HRT) Ustavni sud u utorak je odbio zahtjev 35 oporbenih saborskih zastupnika i prijedloge još 28 drugih podnositelja koji su tvrdili da uvođenje COVID potvrda u javnom sektoru nije ustavno i zakonito

Ipak, Ustavni sud je djelomično usvojio zahtjev i prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odluke o uvođenju COVID potvrda u javni sektor u dijelu koji propisuje iznimke od primjene u odnosu na studente prilikom boravka u prostorijama visokih učilišta. Tako je ukinuo mogućnost da pojedino visoko učilište odluči drukčije, tj. da studente obveže da prilikom ulaska u prostore visokih učilišta predoče EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju COVID-a, priopćio je sud.

Osporenom odlukom, koju je Stožer civilne zaštite donio 12. studenoga 2021. te izmijenio 25. siječnja 2022. uvedene su posebne mjere testiranja odnosno predočenja COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju bolesti COVID-19 radi ulaska dužnosnika i zaposlenika u prostore javnopravnog tijela, kao i svih drugih osoba koje namjeravaju ući u te prostore po bilo kojoj osnovi.

Ustavni sud ponovio je svoja stajališta o odnosu članaka 16. i 17. Ustava i o isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora za "aktiviranje" članka 17. Ustava o ovlastima Stožera za donošenje mjera ili odluka propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o pravnoj naravi tih odluka te o načelima na temelju kojih ispituje ustavnost i zakonitost odluka Stožera u svakom pojedinom slučaju.

Ustavni sud izjasnio se i o prigovorima podnositelja o povredi načela diobe vlasti, ustvrdivši da u konkretnom slučaju nije došlo do narušavanja tog načela kao i načela međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

Cilj - zaštita zdravlja i života te suzbijanje pandemije

U odnosu na legitimnost cilja, Ustavni sud je utvrdio da osporena odluka na generalnoj razini ima isti cilj - zaštitu zdravlja i života građana radi sprječavanja i suzbijanja pandemije.

U konkretnom slučaju njezin cilj je i omogućiti neometano funkcioniranje javnog sektora u uvjetima pandemije COVID-a uz povećanu sigurnost zaposlenika i posjetitelja da će njihovo radno i službeno okruženje biti zaštićeno od mogućnosti zaraze koronavirusom, ističu u priopćenju.

Primjenjujući svoja načelna stajališta iz rješenja od 21. prosinca 2021. u odnosu na razmjernost obveze testiranja zaposlenika u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi, Ustavni sud je utvrdio da je osporena mjera prikladna, nužna za ostvarenje cilja koji se njome želio postići, odnosno da njezinim adresatima ne nameće prekomjeran teret. Ustavni sud ponovno je naglasio da građani imaju izbor između cijepljenja i testiranja.

U priopćenju ističu i da Ustavni sud nije prihvatio prigovore vezane uz nejednakost položaja javnog i privatnog sektora.

Najavljena četiri izdvojena mišljenja sudaca koji su bili protiv

Ocijenio je ustavnopravno prihvatljivim razloge zbog kojih je ta mjera uvedena samo u odnosu na javni sektor - radi održivosti sustava državne i javne uprave te sustava regionalne i lokalne samouprave i kontinuiteta u obavljanju javnih službi, s time što opseg mjera i njihov intenzitet ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ocjena koje je u nadležnosti Stožera.

Uz navedeno, zaposlenicima javnog sektora to je radno mjesto i obvezni su svakodnevno dolaziti na posao dok korisnici javnih usluga to čine rjeđe, ne koriste te usluge svakodnevno, već povremeno, ovisno o naravi usluge. Za razliku od javnog sektora, odlazak i aktivnosti u privatnom sektoru (primjerice trgovački centri, restorani, kafići, kina i sl.) u pravilu ovise o slobodnom izboru građana i na njih se primjenjuju ostale epidemiološke mjere (nošenje maski, obvezna dezinfekcija, provjetravanje prostorija, održavanje razmaka, ograničenje broja osoba u objektima i sl.).

Ustavni sud navodi da je u vezi s prigovorima podnositelja tražio od Vlade RH posebno obrazloženje za sve iznimke od primjene osporene odluke te je prihvatio razloge koje je vlada navela u dopunskom očitovanju, osim u dijelu koji se odnosi na studente prilikom boravka u prostorijama visokih učilišta.

Ustavni sud odluku i rješenje donio je s četiri glasa protiv. Nakon što protekne rok propisan Poslovnikom Ustavnog suda za izradu izdvojenih mišljenja sudaca ta će odluka i rješenje zajedno s izdvojenim mišljenjima biti dostupna javnosti putem internetske stranice Ustavnog suda, zaključuju u priopćenju.

Pročitajte još...

• HRT: Ustavni sud: COVID potvrde u javnom sektoru su ustavne i zakonite
• Priopćenje Ustavnog suda RH od 15. veljače 2022. godine

U čemu je razlika između covid-potvrde i potvrde o preboljenju?

Covid-potvrda se koristi na razini Europske unije, po pravilima koja su dogovorena na razini čitave Europske unije. Ta pravila kažu da cijepljenim osobama covid-potvrda vrijedi godinu dana. Isto toliko vrijedi za preboljele koji su primili jednu dozu cjepiva unutar šest mjeseci. Za osobe koje su preboljele koronavirus covid-potvrda vrijedi šest mjeseci.

Potvrdu o preboljenju, s druge strane, izdaje liječnik i za nju vrijede hrvatska pravila, koja se ponešto razlikuju od europskih. Potvrdu o preboljenju mogu tako dobiti osobe koje su preboljele koronu i dijagnoza im je postavljena na temelju brzog antigenskog testa unazad posljednjih 12 mjeseci, osobe koje su imale dijagnosticirane covid-bolesnike u obitelji i imale su s tim oboljelima kontakte, proglašavane su takozvanim vjerojatnim slučajem u zadnjih godinu dana, osobe kojima je korona dijagnosticirana PCR testom prije više od 6 mjeseci, a manje od 12 mjeseci te osobe koje su preboljele virus, bolest im je dijagnosticirana PCR-om, BAT-om ili su bili vjerojatni slučaj, a cijepljene su jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od preboljenja. Njima potvrda vrijedi godinu dana od cijepljenja.

Razlika je i u tome gdje se koristi covid-potvrda, a gdje potvrda o preboljenju.

Covid-potvrdu u zdravstvu i socijalnoj skrbi mogu koristiti i liječnici i pacijenti i posjetitelji, ali se s njom može putovati unutar Europske unije, kao i otići na vjenčanje, koncert ili na stadion.

Liječnička pak potvrda također služi za zdravstvo i socijalu, ali se osim toga može koristiti još samo za ulazak u Hrvatsku. 

 više na ...

MIŠLJENJE i PRIOPĆENJE AZOP - Agencija za zaštitu osobnih podataka

Iz mišljenja izdvajamo najvažnije ...

Da poslodavci nemaju pravo tražiti od radnika potvrdu o cijepljenju, potvrđuju nam i u Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Oni kažu kako je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka potrebno postojanje valjanog pravnog temelja (sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka), ali s obzirom na to da je podatak o cijepljenju zdravstveni podatak, kao takav predstavlja posebnu kategoriju osobnih podataka u smislu odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Obrada takvih podataka načelno je zabranjena, stoga je za njihovu obradu, uz pravni temelj, potrebno postojanje jedne od iznimaka iz članka 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka.

pročitajte više ..

PRIOPĆENJE AZOP od 29.11.2021.

STAV PUČKE PRAVOBRANITELJICE

Uredu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter građani se najčešće obraćaju zbog neopravdanih otkaza ili mobinga iako Ured po zakonu ne može pružati nikakvu pravnu pomoć ili postupati u tim predmetima, zbog čega su na web stranicama objavili detaljan vodič o tome kako zaštititi svoja prava.

Upitali smo što napraviti u situacijama u kojima se pred radnikom nađe ultimatum, tj. kad se inzistira na cijepljenju iako ono nije obvezno. Šimonović Einwalter kaže da osobe koje nisu cijepljene ne bi smjele imati posljedice što se tiče prava iz radnog odnosa, a posebno je važno, ističe, to da ne smiju biti kažnjeni oni koji ne mogu primiti cjepivo, recimo trudnice ili osobe određenog zdravstvenog stanja.

'Mislim da poslodavac ne smije nekome dati otkaz isključivo zato što određeni radnik nije cijepljen', kaže nam pravobraniteljica i poručuje da radnici odmah moraju potražiti zaštitu svojih prava ako se dogode takve situacije, prvo od samog poslodavca, a nakon toga po potrebi i na sudu, jer samo sud može utvrditi da je otkaz nezakonit i da ih poslodavac treba vratiti na posao.