autor: glavni urednik, objavljeno: 12.10.2019.

FOTO GALERIJA


POVIJESNE CRTICE, izvor: Wikipedia.org


BEČ

slika

BEČ

Izvor: Wikipedia.org

Beč su osnovali Kelti oko godine 500. pr. Kr.. Godine 15. pr. Kr. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskoga Carstva od germanskih plemena na sjeveru.

U 13. st. gradu je zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz Europe.

U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije 1440. i Habsburgovaca te posljedično tomu glavni grad Svetoga Rimskoga Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske Monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda.

Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena Osmanska vojska (Opsada Beča 1529. i 1683.).

Godine 1679. grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.



CARSKE KRIPTE

slika

BEČ_Kapucinska crkva_KRIPTA obitelji Hasburgovac

Izvor: Wikipedia.org
Kaisergruft - Carska kripta

Kapucinska grobnica, također poznata kao Carska kripta je grobnica obitelji Habsburg i Habsburške - Lotrinške. Grobnica se nalazi u Neue Markt (Mehlmarkt) ispod kapucinske "Crkve Gospe od Anđela" u Beču o kojoj se brinu istoimeni redovnici.

U prostranoj kripti ispod ne baš gradnjom znamenite, ali ipak prijatne kapucinske crkve u prvom bečkom kotaru, pohranjeni su svi članovi vladalačke kuće. Tu će biti i zadnje prebivalište i bivšeg cara i kralja Franje Josipa. Gotovo na kraju dugog i tamnog hodnika, koji - na lijevoj strani crkve - vodi u samostan, malena su vrata a poviše njih napis: "Kaisergruft" - carska grobnica. Uske i prilično strme stepenice vode u grobnicu, gdje su u više skupina poredani ljesovi, koji svojom izradbom pokazuju razne stepene umjetnosti u raznim vjekovima.

Crkvu je sa samostanom te grobnicu dao graditi car Matija († 1619) i njegova žena carica Ana, pa su od tog doba svi austrijski vladari, izuzev Ferdinanda II., sahranjeni u toj grobnici. Odmah na desno, kad se dođe podno stepenica, zapne oko o prekrasni sarkofag Karla VI., a malo podalje njega je lijes od cinka, u kome se nalazi Leopold I. - vladar, u čije vrijeme su pogubljeni Zrinski i Frankopan. U pokrajnom hodniku ima više sarkofaga, tako onaj od kraljice Eleonore, treće žene Leopolda I., pa cara Matije, osnivača grobnice, čiji je sarkofag posve jednostavan od olova. Na kraju su malena vrata, koja vode u takozvanu anđeosku grobnicu, gdje su pretežno djeca raznih vladara.

Na lijevoj pak strani je grobnice, također su nekoliko lijesova, među njima onaj od grofice Karoline Fuchs-Mollardt - odgojiteljice Marije Terezije. To je jedini pokojnik u grobnici koji nije carske krvi.

Od ostalih djelova grobnice mora se napose istaknuti veoma lijepo izrađeni srebrni lijes Josipa I. Na njemu su dva anđela, a na prednjoj strani jedan reljef. Desno od njega, u mramornom dvostrukom orlu, srce je njegove žene Amalije.

                        
dio sarkofaga Marije Terezije


- Svojom veličanstvenoću, bogastvom, te umjetničkom vrijednošću, nadilazi sve lijesove dvostruki sarkofag Marije Terezije i supruga Franje Lotrinškog. Ovaj dio grobnice leži izvan crkve – a pokriven je križom nalik kopulom. Taj dvostrukij sarkofag postavljen ovamo već god. 1749 – gotovo 30 godina prije smrti Marije Terezije – a izradio ih je Balthasar Ferdinand Moll. Na pokrovu lijesa je kip pokojnika-supruga u naravnoj veličini, poviše glave anđeo s trubom. Na stranama sarkofaga su reljefi, naprijed: prijelaz Karla Lotrinškog preko Rajne u nasljednom austrijskom ratu, a desno: krunisanje Marije Terezije češkom kraljicom u Pragu, lijevo pak: krunidbena povorka Franje u Frankfurtu na Majni. Na uglovima su grbovi i krune.


sarkofag Josipa II


Potpun je kontrast ovom sarkofagu lijes u kom počiva neuspjeli državni i crkveni reformator Josip II., kao da je htio iza smrti pokazati, kako je vjeran svojim naredbama o što jednostavnijem pokopanju mrtvaca.





PRAG

slika

PRAG

Izvor: Wikipedia.org

Na prostoru Praga postoje arheološki nalazi iz starijeg kamenog doba. Oko 2000 g.p.K. su Kelti osnovali naselje Závist južno od grada. U doba seobe naroda su taj prostor naselili germanski Markomani i kasnije Slaveni.

Prema legendi je grad Prag osnovao Přemisl, osnivač prve češke dinastije Přemislovića, zajedno sa svojom ženom Libušom. Jezgra starog Praga je tvrđava Vyšehrad na obali Vltave. U 9. st. je sagrađena tvrđava na mjestu današnjeg Praškog dvorca koja postaje jezgra grada. 973. godine je osnovana biskupija koja je bila dio nadbiskupije Mainza do 1344. kad je postala samostalna nadbiskupija. Ubrzo nakon toga je Prag postao sjedište čeških kraljeva.

Od 10. st. Prag postaje značajan trgovački centar u kojeg se doseljavaju trgovci raznih naroda (posebno Nijemci i Židovi). Postojali su dijelovi grada gdje su živjeli pripadnici pojedinih naroda. Prvi most preko Vltave je sagradio kralj Vladislav II. 1170. godine. Grad se jače razvio u 14. st. (zlatno doba Praga).

Car Svetog Rimskog Carstva Karlo IV. iz dinastije Luksemburg je izabran za kralja Češke i 1355. je odlučio da Prag postane prijestolnica cijelog Carstva.

U Prag dolaze mnogi naseljenici iz svih dijelova Carstva. Karlo IV. je poduzeo mnoge gradnje, od kojih su najpoznatiji Karlov most i katedrala sv. Vida. Osnovao je i Karlovo sveučilište (najstarije sveučilište u Srednjoj Europi). Tada je Prag bio treći grad po veličini u Europi. U Pragu je djelovao teolog Jan Hus koji je pokrenuo vjerski pokret Husiti kojima su se priključili mnogi Česi (Husitski ratovi).

Godine 1618. su Česi kroz prozor Praškog dvorca izbacili izaslanike cara Ferdinanda II. (praška defenestracija). Taj događaj je bio povod Tridesetogodišnjeg rata između katoličkih i protestantskih snaga u koji je bila uvučena većina europskih zemalja. Prag je bio žestoko pogođen ratom i stanovništvo mu se tijekom rata smanjilo za dvije trećine. 1689. je grad koji se obnovio nakon rata pogodio katastrofalni požar.

                
Katedrala sv. Vida

                


PALAČA TROJA

slika

Palača Troja, Prag

Izvor: Wikipedia.org

Palača Troja je barokna palača koja se nalazi u Troji , Pragu na sjeverozapadu Češke . Izgrađena je za grofove Sternberg od 1679. do 1691. Palača je u vlasništvu grada Praga i čuva zbirke umjetnina Češke umjetnosti iz 19. stoljeća Gradske galerije.

Na dizajn palače utjecala je francuska i talijanska arhitektura i uglavnom je djelo francuskog arhitekta Jeana Baptiste Matheya . Potonji je također izgradio palaču Buquoy u Pragu, trenutno francusku ambasadu. Prije Matheya, Domenico Orsi radio je na dvorcu. Silvestro Carlone bio je glavni graditelj .

Stepenice između palače i vrtova djelo su dvojice kipara iz Dresdena: Johanna Georga i Paula Heermanna . Skulpturali su statue koje su predstavljale borbu bogova i velikana. Terasa je ukrašena rijetkom kolekcijom vaza koju je izradio Bombelli, također aktivan u Slavkovu u Brni , u dvorcu Slavkov-Austerlitz (u blizini Brna). Središnja osovina vrta pruža se kacigama katedrale Svetog Vida u Praškom dvorcu.

Glavna soba palače ukrašena je veličanstvenom baroknom habsburškom apoteozom . Mnogo mitoloških elemenata predstavljeno je u ovom ukrasu od trompe-l'œila . Shvatili su ga braća Abraham i Izaac Godijn , slikari iz Anversa koji su stigli u dvorac 1690. Francesco Marchetti i njegov sin Giovanni realizirali su većinu ostalih slika u dvorcu.

Palaču je 1922. godine kupila čehoslovačka država, koja je obnovu započela sedamdesetih godina. Od tog razdoblja u palači se nalazi izložba čeških slika 19. stoljeća: Josef Čermák , Václav Brožík , Julius Mařák , Antonin Chittussi , Jan Preisler , Mikoláš Aleš .

                    

ZOO PRAHA

slika

ZOO PRAHA

Izvor: Wikipedia.org

Praški zoološki vrt (češki: Zoologická zahrada hl. M. Prahy ) je zoološki vrt u Pragu , Češka . Otvoren je 1931. godine s ciljem da "unaprijedi proučavanje zoologije, zaštiti divlje životinje i obrazovanje javnosti" u okrugu Troja na sjeveru Praga. U 2013. godini zoološki vrt zauzimao je 58 hektara (140 hektara) s 50 hektara (120 hektara) koji su korišteni za eksponate, a u njemu je bilo smješteno oko 5.000 životinja iz samo 676 vrsta, uključujući 132 vrste koje su navedene kao ugrožene .

Forbes Travel Guide 2007. godine zoološki vrt ocjenjuje kao sedmi najbolji zoološki vrt na svijetu, a TripAdvisor je ocijenjen kao peti najbolji na svijetu.

Zoološki vrt je značajno pridonio spašavanju konja Przewalskog ; dugi niz godina bio je vodeći uzgajivač vrste. Direktor je Miroslav Bobek.

Ideja o zoološkom vrtu u Pragu prvi je put predložena 1881. godine u članku grofa Sweerts-Sporka povodom braka austrijskog princa Rudolfa i belgijske princeze Stéphanie .

Godine 1919. na sastanku savjetodavnog odbora za matematiku i prirodne znanosti pri Ministarstvu prosvjete i narodnog prosvjetiteljstva osnovan je odbor za početak pripremnog rada na uspostavljanju zoološkog vrta. Zoološki vrt otvoren je za javnost 28. rujna 1931. godine.

Godine 1938. izbačen je i uzgojen prvi umjetno uzgojeni andski kondor na svijetu, a prvi umjetno uzgajani polarni medvjed , ženka imena Ilun, slijedio je 1942. 1959. godine dr. Zdeněk Veselovský imenovan je direktorom zoološkog vrta. Pod njegovim vodstvom zoološki vrt postigao je neke uspjehe svjetske klase na području uzgoja i znanstvenih istraživanja.







PIVOVARA "Staropramen " u Pragu

slika

PIVOVARA "Staropramen" u Pragu

Izvor: Wikipedia.org

Pivovara Staropramen je druga najveća pivovara u Češkoj, koja se nalazi u praškom naselju Smihov. Osnovana je 1869. godine, a brendirano ime Staropramen, doslovno prevedeno znači stari izvor, i registrirano je 1911. godine.

Izgradnja pivovare je završena 1871. Ostavar pivovara je otvorena 1898., godinu nakon pivovare Branik, a kasnije su se ove dvije pivovare spojile sa Staropramenom. Tokom 1930.-ih, Staropramen je postao najveća pivovara u Čehoslovačkoj.

Dolaskom socijalizma nakon Drugog svjetskog rata, sve čehoslovačke pivovare bile su nacionalizirane, uključujući i Staropramen. Nakon pada socijalizma 1989. godine, Staropramen je zajedno s pivovarama Branik i Meštan 1992. postao dio grupacije praških pivovara (češ. Pražské Pivovary), koja je 1996. došla pod kontrolu kompanije Bass. Od 2012. vlasnik je američka kompanija Molson Coors Brewing Company.

Staropramen je trenutno drugi najveći proizvođač piva u Češkoj s 15,3% udjela na domaćem tržištu.

Za područje Hrvatske, Staropramen proizvodi Zagrebačka pivovara.




Samostan "STRAHOV", samostan, galerija, biblioteka

slika

Samostan "STRAHOV", samostan, galerija, biblioteka

Izvor: Wikipedia.org

Samostan Strahov (češ. Strahovský klášter) je premonstratenški samostan u Pragu kojeg je 1143. osnovao biskup Jindřich Zdík.
Nakon požara 1258. godine samostan biva obnovljen. Poslije brojnih pljački Husita samostan je bio potpuno opustošen. Ponovno je obnavljan u godinama od 1601. do 1605. te od 1614. do 1626. Najveća rekonstrukcija se dogodila od 1743. do 1752. kada je prvobitni samostan obnovljen u baroknom stilu.

U vrijeme komunizma samostan je zatvoren, a redovnici protjerani. Nakon pada komunističkog režima, redovnici se 1990. vraćaju u samostan. Područje samostana obuhvaća crkvu sv. Roka i crkvu Gospe od Uznesenja, galeriju i knjižnicu.

Strahovski samostan u Pragu više je puta tražio prijenos tijela svetog Norberta (osnivača Premonstratenškog reda), no to je pošlo za rukom Strahovskom opatu tek 24. svibnja 1627. godine kada je tijelo konačno donešeno u Prag, gdje se i danas nalazi.

Godine 1670. Jeroným Hirnheim, filozof i teolog, postao je opat Strahov. Njegovo najveće djelo, koje je preživjelo do današnjih dana, bila je izgradnja nove knjižnice u takozvanoj Teološkoj dvorani ( Teologický sál ), dovršena 1679. godine. Tijekom 17. i početkom 18. stoljeća ostali su opatici nastavili obnovu samostan. Također su se brinuli za crkvu, koja je tijekom određenog razdoblja nekoliko puta popravljana i uređena.

Samostan je doživio i drugu značajnu građevinsku aktivnost, naime nakon napada francuskih i bavarskih trupa 1742. godine, kada je Prag bombardiran i ozbiljno oštećen. Tada je opat iznova organizirao građevinske napore, tijekom kojih je crkva obnovljena zajedno sa samostanskim prostorom.

Nakon 1950. godine knjižnica je uvrštena u Memorijal nacionalne književnosti. Nakon događaja iz 1989. godine knjižnica je zajedno s samostanom vraćena predmonstransijancima .

Unutar knjižnice otvorena je i čitaonica. Knjižnica Strahov sadrži preko 200.000 svezaka, uključujući preko 3.000 rukopisa i 1.500 prvih otisaka pohranjenih u posebnom skladištu.

          
Biblioteka "Strahov"- gornja galerija


Biblioteka "Strahov"- donja galerija


ČEŠKY KRUMLOV

slika

ČEŠKY KRUMLOV

Izvor: Wikipedia.org

Český Krumlov: (Krumau ili Böhmisch Krumau ) je grad u južnoj češkoj regiji Češke . Njegovo povijesno središte, usredotočeno oko dvorca Český Krumlov , od 1992. je proglašeno UNESCO-ovom svjetskom baštinom i dobilo je taj status zajedno s povijesnom četvrti grada Praga .

Naziv grada započinje s Český („boemski“) da bi ga razlikovao od Moravskog Krumlova na jugu Moravske .

Naselje je nastalo ispod dvorca, koji je oko 1240. godine sagradio lokalni ogranak plemićke obitelji Vítkovci , potomci Witika iz Prčice . Tvrđava se prvi put spominje u djelu iz 1253. godine kao Chrumbenowe .

Prema lokalnoj legendi, ime potječe od srednje visokog njemačkog krumbe ouwe što se nakon zavoja rijeke Vltave može prevesti kao "kriva livada". Spominje se i u pjesmi Frauendienst iz 1255. godine minnesingera Ulricha von Liechtensteina .

Smješteno na granici važnog trgovačkog puta u Kraljevini Bohemiji , naselje je nastalo ubrzo ispod dvorca. Češko ime Krumlov dokumentirano je već 1259. godine.

Godine 1302. linija Vítkovci izumrla je, a kralj Venceslav II grad i dvorac ustupio je obitelji Rosenberg ( Rožmberkové ). Petar I iz Rosenberga (umro 1347.), lord Chamberlain od kralja Ivana Bohemijskog , boravio je ovdje i podigao današnji gornji dvorac početkom 14. stoljeća.

Većina stanovnika je u to vrijeme bila njemačko govoreća, migrivši iz susjedne Austrije i Bavarske tijekom Ostsiedlung-a . Židovska zajednica je dokumentirana od 1334. Do 1336. godine Česi su mogli formirati malu manjinu koja je imala svog svećenika.

Rosenbergovi su snažno promicali trgovinu i obrt unutar gradskih zidina. U kasnom 15. stoljeću, kada je zlato pronađeno pored grada, doselili su se njemački rudari, što je još više pomaknulo etničku ravnotežu.

U jednoj od crkava propovijedane su na češkom propovijedi do 1788. godine, kada je bila zatvorena crkva sv. Jošta. William iz Rosenberga (1535–1592), visoki blagajnik i visoki Burgrave iz Češke, dvorac je obnovljen u renesansnom stilu.

1602. Williamov brat Peter Vok iz Rosenberga (1539. - 1611.) prodao je Krumlov habsburškom caru Rudolfu II. , Koji ga je dao svom prirodnom sinu Juliusu d'Austriji .

Nakon boemske pobune i bitke na Bijeloj planini 1620., car Ferdinand II. Dao je Krumlov plemićkoj kući Eggenberg i grad je postao sjedište posredničkog [ potrebno pojašnjenje ] vojvodstva Krumlova . Od 1719. do 1947. Dvorac je pripadao Schwarzenbergovoj kući .

Dvorac Český Krumlov čuva barokno kazalište, sagrađeno 1680.-82. Pod princom Johannom Christianom I von Eggenbergom i obnovljeno modernom scenskom opremom pod vodstvom Josefa Adama zu Schwarzenberga od 1765–66. Jedno je od rijetkih takvih dvorskih kazališta koje zadržava svoje izvorne scenske strojeve, scenografiju i rekvizite.

Zbog svoje dobi, kazalište se koristi samo tri puta godišnje (samo dva puta otvoreno za javnost), kada se barokna opera izvodi u simuliranom svjetlu svijeća .

pivo "Češky Krumlov"











Kazalište Kerempuh

slika

04.12.2024. 

Kazalište Kerempuh je za članove Sindikata KBC Zagreb putem Matice hrvatskih sindikata osigurao povoljniju kupnju ulaznica po cijeni od 10,00 eura (regularna cijena je 13,00 eura) za sve predstave u njihovoj produkciji u sezoni 2024/2025. uz predočenje sindikalne članske iskaznice ili potvrde o članstvu u Sindikatu KBC Zagreb koji je udružen u Maticu hrvatskih sindikata.

Popust se ostvaruje osobnim dolaskom, a po jednoj je izvedbi moguće kupiti 2 ulaznice po povlaštenoj cijeni.

Raspored predstava pogledajte ovdje.


LETAK: Sindikat KBC Zagreb i MultiSport kartica

slika





SINDIKAT KBC ZAGREB zastupa sve profile radnika na području RH


Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. 


slika


slika


POVOLJNOSTI putem članstva u Matici hrvatskih sindikata

KULTURA

slika

KONTAKT

nakon oglašavanja putem LETKA :

 Predrag:   098  641 327 

 Sanja:       091 586 44 24 


KONTAKT PODACI