Ekskluzivno: Katastrofalne Beroševe izmjene zdravstvenih zakona

izvor: UNAWORLD

Ekskluzivno donosimo najveće novosti, među kojima je najproblematičnije vezivanje prava na status nezaposlenih osiguranika prijavom na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), dramatično poskupljenje iznosa participacija (doplata do tzv. pune cijene usluge) i rješenje da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) samostalno kreira plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 

Po važećem zakonu to radi ministar, na prijedlog HZZO-a i nadležnih komora. 

Gubitak prava na zdravstvenu zaštitu

Treba napomenuti da zakoni nisu sačinjeni sukladno Zakonu o procjeni učinka propisa, po kojemu svaki zakonski prijedlog mora sadržavati analizu postojećeg stanja i izravnih učinaka predloženog propisa na području gospodarstva, maloga gospodarstva, tržišta rada, socijalne skrbi i mirovinskoga sustava, zdravstva, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava i zaštite tržišnog natjecanja.

O tome ni u jednom od zakona nema gotovo ni riječi, kao ni o pitanju dostupnosti zdravstvene zaštite, listi čekanja, itd. 

S aspekta zaštite ljudskih prava, prijedlog da nezaposleni ostaju bez zdravstvene zaštite ukoliko nisu prijavljeni u HZZ-u nije usaglašen s osnovnim načelima pružanja zdravstvene zaštite u RH, koja afirmira i Ustav. 

Iz zakona je vidljivo jedino da su predlagatelju u fokusu financijske poteškoće zdravstva, dok se nedostupnost zdravtvene zaštite ni ne spominje, a da ovo prvo riješiti dodatnim financijskim opterećenjem osiguranika, smanjenjem broja osoba s pravom na zdravstvenu zaštitu, a vjerojatno i redukcijom opsega usluga. 

Ovo posljednje se vidi u sljedećem pasusu: 

"Važećim Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, br. 126/06 i 156/08) preširoko i nerealno je utvrđen program mjera zdravstvene zaštite koja se osigurava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja jer obuhvaća zdravstvenu zaštitu za širi krug osoba, odnosno sve stanovnike Republike Hrvatske i širi opseg zdravstvene zaštite u odnosu na zdravstvenu zaštitu koja se može kao pravo osigurati iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja i koja se osigurava samo za osigurane osobe Zavoda."

U prvom dijelu, Ministarstvo zdravstva želi riješiti navodno masovni problem državljana Hrvatske koji zapošljavanjem inozemstvu nisu prestali biti osiguranici HZZO-a. Prema Uredbama EU-a osoba može biti osiguranik u okviru zdravstvenog osiguranja samo u jednoj državi članici EU-a / EEP-a / Švicarske, no kod nas se to ne kontrolira, pa je Beroš odlučio sve neprijavljene u ZZZ-u lišiti prava na zdrvstvenu zaštitu. 

Ministarstvo tvrdi da je 2020. godine bilo osigurano 507.594 osoba izvan sustava rada, od kojih se samo 148.483 vodilo u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a. 

Usput, ovakvo je rješenje Ministarstvo zdravstva nekoliko puta pokušalo provesti, da bi, zbog katastrofalnih posljedica, konačno 1998. godine bilo ukinuto odredbom Zakona o izmjenama i dopunama u zdravstvenom osiguranju, koja je glasila: "nezaposlene osobe koje su
prijavljene u Zavodu za zapošljavanje" zamjenjuju se riječima: "osobe s prebivalištem u
Republici Hrvatskoj koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su prijavljene u
Zavodu".

Astronomski skok cijena participacija

U odnosu na važeći ZOZO, predlažu se sljedeća uvećanja sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, i to za:

• − specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije, uvećava se postotak proračunske osnovice sa 0,75 posto (25,00 kuna) na 1 posto (33,00 kune / cca 4,41 EUR)
• − specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite uvećava se postotak proračunske osnovice sa 1,5 posto (50,00 kuna) na 2 posto (67,00 kuna / cca 9,00 EUR)
• − ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda uvećava se postotak proračunske osnovice sa 1,5 posto (50,00 kuna) na 2 posto (67,00 kuna / cca 9,00 EUR)
• − specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući uvećava se postotak proračunske osnovice sa 0,75 posto (25,00 kuna) na 1 posto (33,00 kune / cca 4,41 EUR)
• − troškove bolničke zdravstvene zaštite uvećava se postotak proračunske osnovice sa 3,01 posto (100,00 kuna) na 4,01posto (134,00 kune / cca 18 EUR)
• − dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe od 18 do 65 godina starosti uvećava se postotak proračunske osnovice sa 30,07 posto (1.000,00 kuna) na 40,09 posto (1333,00 kune / cca 177,00 EUR)
• − dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe starije od 65 godina uvećava se postotak proračunske osnovice sa 15,03 posto (500,00 kuna) na 20,04 posto (670,00 kuna / cca 89,00 EUR).

Ujedno se predlaže i povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice (2.000,00 kuna) na 120,26 posto proračunske osnovice (4.000,00 kuna / cca 530,00 EUR), čime će se, prema predlagatelju, pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Ministarstvo zdravstva tvrdi da će ovo doprinjeti financijskoj konsolidaciji zdravstva, jer će se ostvariti uvećanje prihoda za cca 125 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Zdravstvo je trenutno u minusu preko 10 milijardi kuna, stoga je ponuđeno rješenje evidentno besmisleno i u svjetlu proklamiranog cilja Ministarstva zdravstva. 

Pet posto prihoda od automobilske odgovornosti

Od ostalih rješenja u okviru ZZZ-a uvodi se mogućnost upućivanja na liječenje s neugovornim privatnim pružateljima zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, ukida se klasifikacija liste lijekvova na osnovnu, dopunsku i dodatnu, najavljuje mogućnost kućne posjete HZZO-ovih kontrolora bolovanja (iako ona postoji i u važećem zakonu), a novost je i da bi društva za osiguranje uplaćivala pet posto prihoda od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti na ime troškova za zdravstvenu zaštitu, koja je posljedica ozljeda prouzročenih od strane vlasnika odnosno korisnika osiguranoga motornog vozila.

Načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u pružanju zdravstvene zaštite, u ZZZ-u se dodaje i kvaliteta, prema je potpuno nejasno što to znači. 

"Načelo kvalitete osigurava se provođenjem mjera sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja“, stoji predloženom ZZZ-u. 

Obiteljske liječnike će sigurno uznemiriti što Beroš u prijedlogu Zakona insistira na obavezi zdravstvenih radnika privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe za sudjelovanjem u radu posebno organiziranih ambulanti i obavljanju djelatnosti hitne medicine,  na poziv nadležnog tijela ili doma zdravlja. 

Prođe li zakon, opće bolnice će prenijeti prava na državu, a svi ravnatelji i njihovi zamjenici obavezuju se da završe jednogodišnji studij mendžemenata u zdravstvu, iako se on izrijekom ne spominje. 

Neriješen dopunski rad liječnika

To znači da će to vjerojatno postati najbogatiji poslijediplomski studij u zemlji. 

Predloženi ZZZ kaže: 

"Uz uvjete propisane stavcima 6. i 7. ovoga članka ravnatelj zdravstvene ustanove i njegov zamjenik moraju imati završen poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij iz područja upravljanja u zdravstvu."

Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u izvanrednim se okolnostima poput pandemije daje pravo upravljanja svim zavodima na terotiriju RH, centri izvrsnosti mogu se osnovati u svim bolnicama, ne samo u kliničkim bolničkim centrima, domovi zdravlja će jačati specijalističku zdravstvenu zaštitu, itd. 

Što se tiče najavljene regulacije dvojne prakse liječnika u javnim i privatnim ustanovama, zakonom se samo proširuje broj rukovodećeg kadra koji ne bi smio raditi u privatnom sekotoru.

To bi ubuduće bili ravnatelj, zamjenik ravnatelja, pomoćnik ravnatelja zdravstvene ustanove, predstojnik klinike, predstojnik kliničkog zavoda,  pročelnik zavoda i pročelnik službe zdravstvene ustanove, a dodaje se i mogućnost da ministar zdravstva u slučaju poteškoća u organizaciji rada zdravstvene ustanove zatraži od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja. 

Međutim, poznato je da se ni dosadašnja minimalna ograničenja nikada nisu primjenjivala, niti kontrolirala.