JAVNE SLUŽBE

Sindikati nezadovoljni: ‘Vlada ne pristaje ni na 13. plaću ni na povećanje osnovice‘

Sindikati javnih i državnih službi izrazili su u utorak nezadovoljstvo nastavkom pregovora o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), jer Vlada ne pristaje ni na 13. plaću niti na povećanje osnovice plaće, već predlaže pregovore o troškovima prijevoza i sistematskih pregleda.

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Ćaić rekla je novinarima da je Vlada glatko odbila sindikalni prijedlog o 13. plaći, a nije htjela pregovarati o povećanju osnovice.

Zahtjev za osam posto povećanja osnovice

"Nama je apsolutno neprihvatljivo da nema nikakvog prijedloga za rast osnovice u 2022. godine u javnim službama. Očekujemo da će se takav stav Vlade promijeniti", kazala je Čulinović-Ćaić.

Na pitanje jesu li danas od Vlade tražili povećanje osnovice za osam posto, odgovorila je kako nisu to tražili već su čekali Vladin protuprijedlog.

Porast osnovice za osam posto jedan je od prijedloga koji ovisi o tome hoće li Vlada pristati na 13. plaću ili ne. Dogovor je sindikata, ako bude 13. plaća onda ćemo korigirati taj iznos, ako ne razgovarat ćemo koji iznos bi trebali tražiti, objasnila je Čulinović-Ćaić.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kaže kako razumiju situaciju, ali plaće u državnim službama su premale.

"Svi moraju shvatiti da porast siromaštva znači i porast kriminaliteta, prema tome će policija, pravosudna policija i carina imati više posla", rekao je Jagić.

Sindikati državnih službi očekuju povećanje osnovice kao i u javnim službama. "Ako javne službe mogu dobiti osam posto naravno da ćemo i mi dobiti. Smatramo da zbog specifičnosti posla moramo biti bolje plaćeni", poručio je Jagić.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako su na temelju makro-ekonomskih pokazatelja predložili teme na koje se treba fokusirati u nastavku pregovora, a to je povećanje naknada za sistematske preglede i troškove prijevoza.

"Za ovaj TKU tema su materijalna prava koja se odnose na prijevoz i sistematske preglede, a o osnovici ćemo nastaviti razgovore, koja će biti dinamika i što ćemo dogovoriti to ćemo tek vidjeti", kazao je.

Marić: Vlada je već nemalo povećala plaće državnih i javnih službenika

Vlada je već u nekoliko navrata korigirala osnovicu plaća državnih i javnih službenika, kada sve zbrojimo ne radi se o malom povećanju plaća, naglasio je Marić.

Podsjetio je da prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti do polovice 2023. treba donijeti novi Zakon o plaćama, koji bi donio napredak u sustavu plaća.

Marić je poručio da Vlada prati situaciju s inflacijom te će reagirati bude li potrebno. Napomenuo je da se u strukturi rasta cijena bitan dio odnosi na hranu i režije, a to su troškovi koji značajno sudjeluju u košarici građana s nižim primanjima, pa je i to razlog da Vlada pojačano prati kretanje cijena.

izvor: Sindikat Preporod

Ni sudjelovanje trojice ministara (Ivan Malenica, Josip Aladrović i Zdravko Marić), niti uvodno izlaganje ministra financija Marića nisu upućivali na nepovoljan učinak šestog sastanka Pregovaračkog odbora Vlade i Pregovaračkog odbora sindikata javnih službi koji je održan 11. siječnja u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Sastanak su vodili Renata Čulinović Čajić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata i ministar Josip Aladrović.

Dolaskom na pregovarački  sastanak nekolicine ministara udovoljeno je zahtjevima sindikata s prethodnih sastanaka. Nažalost, broj ministara na sastanku ne da nije utjecao na kvalitetu Vladine ponude, nego su spomenuti ministri predstavnicima sindikata iznijeli neodgovarajuću ponudu. Ministar je Marić, govoreći opširno o stanju državnih financija i očekivanjima u 2022. godini, svoje  izlaganje završio  osvrtom na inflaciju koja je prošle godine ozbiljnije zaživjela, a koja će se nastaviti i u ovoj godini.  Kako svaka, a osobito ozbiljnija stopa inflacije, ide u prilog strani koja zahtijeva povećanje osnovice i porast vrijednosti pojedinih materijalnih prava, Marićevo se izlaganje moglo shvatiti kao ohrabrujuću najavu prijedloga Vlade.

Kako ne bismo dalje odlagali  iznošenje ponude Vlade, idemo ju predstaviti odmah na početku izvještaja. Vlada je spremna pregovarati samo o korekciji dvaju materijalnih prava: sistematskih pregleda i naknade za prijevoz. Vlada odbija zahtjev za isplatom 13. plaće i Vlada ne želi da rezultat pregovora bude povećanje postojeće osnovice za izračun plaće.

I dok se prvo i drugo, a možda i treće moglo očekivati, sveopće je zgražanje i negodovanje izazvao Vladin stav da ne dođe do povećanja osnovice plaće. Nisu pomogla ni uvjeravanja Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva da rješenja iz TKU-a trebaju zaustaviti iseljavanje iz Hrvatske, da Vlada treba nastaviti  s provođenjem rješenja koja dovode do porasta cijene rada, da je 13. plaća institut koji može probuditi optimizam.

Odgovarajući Ribiću, Marić je, s jedne strane pokazao razumijevanje za važnost zadržavanja kvalificirane radne snage u Hrvatskoj, dok je  s druge strane isticao da „kako se seli kapital tako se seli i rad“, odnosno da nema tog rješenja koje može trenutačno proizvesti pozitivne demografske učinke.  Iz bučne i na trenutak polemične  rasprave istaknimo tek neka izlaganja. Željko Stipić iz Sindikata Preporod Vladinu ponudu vidi kao smanjenje dosegnute cijene rada u javnom sektoru i smanjenje vrijednosti postojećih materijalnih prava. Stipić smatra da će članstvo biti nezadovoljno prijedlogom Vlade, te da, umjesto neophodnog optimizma, Vlada širi pesimizam i beznađe među radnicima u javnom sektoru. Kako bi opisao reakciju članstva i radnika Stipić je parafrazirao satiričnu izjavu: „- Kad će biti bolje? – Već je bilo!“ Više se sudionica i sudionika sastanka javilo za riječ nakon izjave Stipe Mamića, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja,  kako Vladin prijedlog ne treba iščitati kao trajno odustajanje od povećanja osnovice, nego bi se o porastu osnovice sa sindikatima pregovaralo nakon što se potpiše TKU. 

Sanja Šprem, iz Sindikata hrvatskih učitelja, odbacuje Mamićevo  obrazloženje i izražava nadu da Vladina ponuda o osnovici nije konačna. Renata Čulinović-Čajić  zahtijeva da Vladina strana pred sindikate izađe s ponudom koja će uvažiti rast inflacije i troškova života. Vilim Ribić povezuje nastavak odlaska iz Hrvatske najboljih kadrova ukoliko se ne izađe ususret sindikalnim zahtjevima.  Matija Kroflin, iz Sindikata znanosti i visokog školstva,  upozorava da će rast plaća u privredi, uz istovremeno zadržavanje plaća u javnom sektoru na postojećoj razini, dovesti do odljeva kadrova iz javnih službi u gospodarstvo. Sanja Šprem otklanja mogućnost da potpisivanja TKU-a bude bez povećanja osnovice plaće. 

Iz završnih izlaganja nekolicine onih koji su se sa sindikalne strane javili za riječ izdvajamo: Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi ponovno ističe zahtjev o isplati toplog obroka u iznosu od 416 kn mjesečno.  Jadranka Dimić, iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi izražava nadu da Vladina ponuda nije konačna te da se njome, ukoliko bi Vlada ostala pri svome, sindikate usmjerava prema pripremanju pritiska. Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, neprihvatljivim smatra da nijedno materijalno pravo, uključujući čak ni povećanje dara za djecu s 600 na 700 kuna neće rasti u narednih godinu dana. 

Na kraju sastanka, a nakon negativnih reakcija na ponudu Vlade, ministri Aladrović i Marić pokušali su relativizirati posljednji svoj prijedlog o pregovorima o osnovici nakon potpisivanja TKU-a. Obojica su isticali da će Vlada, ukoliko dođe do promjene makroekonomskih pokazatelja, pokrenuti pregovore o povećanju osnovice za izračun plaće ili oko povećanja vrijednosti pojedinih materijalnih prava. Idući bi se sastanak trebao održati za 2 tjedna, odnosno  25. siječnja.

DRŽAVNE SLUŽBE

izvor: Sindikat policije

Nastavljaju se pregovori sa sindikatima

Aladrović je rekao kako će osnovica plaće u siječnju biti 6044 kune.

"Sutra se nastavljaju pregovori za državne i javne službe i dogovorili smo se da ćemo prezentirati ponudu Vlade", rekao je Aladrović i dodao da je bio intenzivan rast plaća u državnom i javnom sektoru u posljednjih 5 godina.

"Ne može se zanemariti da je rast po pojedinim službama bio između 23 i 40 posto u proteklih pet godina. Stopa inflacije nije bila toliko intenzivna što znači da su realne plaće rasle. Zahtjevi koje su sindikati istaknuli do sada nisu realni i to moramo biti svi svjesni", naglasio je, ali i dodao da je Vlada spremna na pregovore.

"13. plaća nije prihvatljiva", rekao je.

Istaknuo je da ako bude potrebe za rebalansom, on će se dogoditi.

"Neovisno zbog kojeg razloga. Sigurno da ona masa plaća koju smo zacrtano stavili u proračun nije nešto što nas onemogućava da dalje pregovaramo. Razgovaramo o čitavom nizu materijalnih prava, nije ovdje samo u pitanju osnovica, već i dar za djecu, božićnica, regres, visine proračunske osnovice, naknade troškova prijevoza. Ovo nisu pregovori koji se događaju svake godine vezano za osnovicu, nego su ovo pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru. Puno je otvorenih pitanja i zamolio bih za još strpljenja jer to je u ovom trenutku potrebno kako bismo pregovarački približili obje strane", rekao je.

Vlada će reagirati po potrebi

Aladrović kaže da je Vlada već reagirala na cijene goriva te da će to učiniti ponovno, ako bude potrebno.

"Donijet ćemo mjere koje budu potrebne", kaže ministar i dodaje kako treba prvo razgovarati na ekonomskoj, a onda na političkoj razini.

Povećanje cijena artikala je očekivan, ali stanje nije alarmantno, kaže ministar i ponovno ističe da će Vlada reagirati po potrebi.

Rekao je kako cijene energenata na burzama konstantno rastu.

"Ne možemo sa sigurnošću reći kada će to stati ili krenuti u suprotnom smjeru. U trenutku kad je trebalo reagirati prema maloprodajnim cijenama derivata, Vlada RH je reagirala. Ako to bude potrebno, reagirat će opet. Jedan od zaštitnih faktora nije zamrznuti cijene ili korigirati ih, nego je bitno stalno povećavati standard građana i povećavati plaće kako bi mogle zadovoljiti troškove i da rast plaća bude veći, nego je rast cijena", rekao je. Rekao je kako postoje sektori gdje se rast plaća nije dogodio ili je sporiji.

"Treba razlikovati ekonomske i socijalne parametre koji su s tim povezani. Ako se bude radilo o intervencionističkoj politici glede povećanja cijena energenata, neće se samo gledati strana potrošača koji koristi tu energiju, nego i poslovni opstanak onih koji te energente isporučuju. Siguran sam da se nestašica plina neće dogoditi", rekao je.

I Damir Zorić se osvrnuo na cijene energenata. Kaže da od proizvođača do potrošača postoji niz dodataka u cijeni, a na neke može utjecati Vlada. "Trebamo utjecati na stvari koje su u našim rukama", rekao je.

"Ne može uvijek sve biti idealno, moramo nekad znat istrpiti kad dođu loše stvari", rekao je.

Zorić je komentirao i zabranu prodaje pića na kioscima u Puli. Pita se s kojim pravom i ističe da treba postojati sloboda na tržištu.

Očekuje se gospodarski rast

Prihodi Državnoga proračuna za 2022., šestog kojeg je predložila Vlada Andreja Plenkovića, iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, proračunski manjak penje se iznad devet milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda vezano je uz obnovu od potresa, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.

Proračun se temelji na ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza.

Plan je da javni dug ove godine ide prema 80,7 posto, a da manjak opće države padne na 2,6 posto BDP-a.

Nakon prošlog sastanka u prosincu prošle godine ministar rada Josip Aladrović najavio je kako će jedna od glavih tema ove godine u Vijeću bit će biti nedostatak kvalificirane radne snage i rast plaća.