Godišnje izvješće pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru ključni je mehanizam u radu ove institucije, a sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, 209 preporuka za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti, kao i ocjenu o mjeri u kojoj su nadležna tijela uvažavala i primjenjivala preporuke iz ranijih izvješća.
Hrvatska se i tijekom 2018. nastavila suočavati s iseljavanjem, a građani kao najčešće razloge navode neorganiziranu i loše vođenu državu, korupciju i zapošljavanje podobnih, osjećaj beznađa i besperspektivnost. Istovremeno, očit je nedostatak dugoročnog promišljanja, mnogi strateški dokumenti se ne donose ili nemaju kontinuitet, i česte su izmjene propisa.
Usprkos rastu BDP-a, porasla je i stopa rizika od siromaštva, osobito za osobe starije životne dobi. Nejednakosti u regionalnom razvoju najvidljivije su u dostupnosti usluga u ruralnim područjima ili na otocima, a nedostatak timova zdravstvene zaštite, duge liste čekanja, nezadovoljavajuće opremljeni prostori, manjak zdravstvenog osoblja, neki su od razloga pritužbi građana o nemogućnosti ostvarenja prava na zdravlje. Izražavaju i nezadovoljstvo kvalitetom sudskih odluka, osjećaju se nejednaki pred zakonom te smatraju kako sudska vlast nije neovisna od izvršne. Zabilježili smo i značajan porast pritužbi branitelja, unatoč početku primjene novog Zakona o hrvatskim braniteljima, koji je trebao riješiti njihove nagomilane probleme. Pritužbama u području radnih i službeničkih odnosa ukazuju i na nepravilnosti pri zapošljavanju, sklapanju ugovora o radu na određeno, nezakonit i neplaćeni prekovremeni rad, nedopuštene otkaze i drugo. Područje rada i zapošljavanja najzastupljenije je među pritužbama na diskriminaciju, a kao i ranijih godina, najčešća diskriminacijska osnova je etnička pripadnost odnosno nacionalno podrijetlo, pri čemu se osobito izdvajaju pripadnici romske i srpske nacionalne manjine te migranti.
Tijekom 2018. pokrenuti su brojni sudski postupci protiv novinara i medija, što utječe na stupanj ostvarivanja medijskih sloboda, a netrpeljivost prema različitim skupinama i mišljenjima i dalje je snažno prisutna u javnom prostoru. Učestale su i pojave negiranja zločinačkog karaktera NDH, a neki i dalje pogrešno pokušavaju opravdavati pozdrav „Za dom spremni“ pozitivnim konotacijama obrane u Domovinskom ratu, iako je on i tada bio u suprotnosti s Ustavom.
U sklopu djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma, unatoč određenim poboljšanjima, nisu se dogodile značajnije sustavne promjene. I dalje pristižu i pritužbe migranata i udruga koje upućuju na otežani pristup međunarodnoj zaštiti i nasilje policije nad migrantima u iregularnom prelasku granice, uz izostanak učinkovite istrage tih navoda, a nezakonito je i neprihvatljivo što MUP pučkoj pravobraniteljici uskraćuje neposredni pristup podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima u svome informacijskom sustavu.
U 2018. godini nastavljena je bolja provedba preporuka pučke pravobraniteljice iz ranijih izvješća, što pokazuje koliko je njihovoj provedbi te suradnji s nadležnim tijelima važna potpora Hrvatskog sabora. Upravo je dobra suradnja između nadležnih tijela na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, udruga civilnog društva, neovisnih tijela poput pravobraniteljice, stručnjaka, međunarodnih organizacija i mnogih drugih, iznimno važna i predstavlja najbolji način za iznalaženje boljih rješenja za bolju zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, a time i bolji život građana.
