Ključne točke za reformu zdravstva: Ministarstvo očekuje izmjene zakone do kraja ove godine

Ministarstvo očekuje izmjene zakone do kraja ove godine

izvor: Nacional.hr

Neki od reformskih poteza, obuhvaćenih tim zakonima, bit će uvjet za dodjelu europskog novca, primjerice, objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi svima ubuduće vlasnik trebala biti država.

Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kad će u javnu raspravu iz Ministarstva su Hini odgovorili:  “Vrlo uskoro.”

Ponavljaju da je reforma već počela  konkretnim, mjerljivim koracima raspoređenima po vremenskim fazama.

Jačanje uloge domova zdravlja

Obuhvatit će jačanje uloge domova zdravlja, a predviđeno je smanjivanje njihova broja sa 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i do sada.

Predviđeno je i širenje djelatnosti domova zdravlja koji bi pružali veću mogućnost specijalističkih pregleda. Očekuje se da će se u domovima zdravlja posljedično zaposliti više specijalista ili da će se sklapati ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista “na terenu”.

U Ministarstvu najavljuju reorganizaciju bolnica, daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju lista lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova. Također i izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama, kao i regulaciju rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava.

Ministar Vili Beroš još je u lipnju najavio dodatno ograničavanje rada liječnika u javnom zdravstvu i privatnoj praksi.

Ograničiti privatnu praksu liječnika iz javnog zdravstva

Uz ravnatelja, njegove zamjenike i pomoćnike, u privatnoj praksi ubuduće ne bi smjeli raditi ni predstojnici klinika, kliničkih zavoda kao ni pročelnici bilo koje službe neke zdravstvene ustanove.

Trenutna je situacija da neki od njih ne samo da rade privatno, nego imaju svoje klinike.

U Ministarstvu ističu četiri reformska smjera obuhvaćena zakonskim prijedlozima. To su: zaokret prema prevenciji i ranom dijagnosticiranju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.

Fokus će, kažu, biti na kvaliteti umjesto kvantiteti pružanja zdravstvenih usluga i postizanju financijske održivosti.

Poručuju da reforma zdravstva mora biti vođena realnim ciljevima, odnosno onime čime raspolažemo: brojem liječnika i bolnica, tehničkim kapacitetima i objektivnim financijskim mogućnostima.

Reforma nije moguća bez političkog konsenzusa

Upitani za komentar najavljenih reformskih mjeri i kašnjenje u proceduri njihova donošenja u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) poručuju kako reforma neće biti ostvariva bez osnovnog političkog konsenzusa između vladajućih i oporbe.

Ističu i da su promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek preduvjet za cjelovitu reformu za koju je potrebno promijeniti znatno veći broj zakona i podzakonskih akata.

U Komori se slažu s Ministarstvom da treba jačati ulogu primarne zdravstvene zaštite, a poručuju i da treba postupno županijske zavode za hitnu medicinu spojiti s bolničkim hitnim prijemima

Ističu da je važno uspostaviti  informatizaciju sustava, akreditaciju zdravstvenih ustanova, sustavno praćenje zdravstvenih ishoda i parametara kvalitete te sigurnosti pacijenata.

Racionalizacija

“Racionalnija javna nabava, ulaganje u infrastrukturu, financijska stabilizacija sustava, samo su neke od važnijih stvari za reformu zdravstva”, poručuje Komora.

Također napominje da trenutno hrvatski zdravstveni sustav nije postavljen u realne financijske okvire jer planirani prihodi nisu dostatni za rashode sadašnjeg opsega zdravstvene zaštite.

Racionalizirati treba i rashodovnu stranu (objedinjena, odgovorna javna nabava), a moguće je postići i bolje cijene za posebne lijekove, koji koštaju 2,5 milijardi kuna godišnje, a ako bismo ih nabavljali u suradnji s još nekim sličnim državama mogli bismo postići povoljnije cijene.

Komora ponovno upozorava i na  potrebu sustavnog dugoročnog planiranja kadrova u zdravstvu. Nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija su imperativ, poručuje HLK.

Reforma se ne smije temeljiti na političkim odlukama

Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata smatra kako se reforma ne smije temeljiti na političkim odlukama, već na potrebama pacijenata, te izražava sumnju da će zakoni biti uskoro doneseni na vrijeme i stupiti na snagu 1. siječnja.

“Zdravstveni sustav u cjelini već odavno ne pruža pacijentima zaštitu koja im je potrebna. I zdravstveni djelatnici i pacijenti čekaju najavljenu reformu, a sudeći po planu i tijeku rada reforme zdravstva, osobno sam vrlo kritična”, komentirala je Karačić kašnjenje procedure donošenja ključnih zakona za reformu.

Bez stručnjaka za prava pacijenata

Ističe da nitko od stručnjaka iz područja zaštite prava pacijenata nije bio pozvan za sudjelovanje u kreiranju prijedloga reformskih izmjena

“Mi smo jedina država u EU u kojoj je takvo nešto moguće.  Zar se ne bi reforma trebala provesti da riješi probleme pacijenata ? Što onda pacijenti mogu očekivati ?”, kaže Karačić.

Smatra da je “sve više izgledno da se reforma provodi radi učvršćivanja određenih pozicija”.

“Svakidašnje prijave pacijenata jasno prikazuju da ova reforma neće promijeniti ništa, niti je na vidiku način za smanjivanje listi čekanja”, poručila je Karačić.

Beroš otkriva da su s Ministarstvom financija otvorili temu strukture financiranja zdravstva što će rezultirati stabilnim financiranjem bolnica već od 2024.

Došli smo do vremena kada reforma zdravstva nije nešto što se može, nego nešto što se mora napraviti, ovako više ne ide, ustvrdio je ministar zdravstva Vili Beroš jučer na Kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu, gdje je prvi put cjelovito predstavio zdravstvenu reformu. 

Želite podići svoje poslovanje na razinu više? Uživo poslušajte kako neki od najboljih u Hrvatskoj idu korak naprijed i uspješno grade svoj biznis 

– Prvi put smo obuhvatili sva područja i sve sektore zdravstva. I idemo sa svim zajedno. To je potrebno, no to je i složenije, zahtjevnije i teže za provesti. No, to je i glavni razlog da imamo više uspjeha od prijašnjih pokušaja mojih prethodnika – kazao je Beroš. Spora plovidba Nestrpljivi su i građani i zdravstveni radnici iščekujući konačno pokretanje reforme zdravstvenog sustava, a iz Ministarstva zdravstva poručuju: to je tanker, nije gliser.

Na sporu plovidbu upućuju i zadani rokovi prema kojima se uspostava novih modela organizacije i upravljanja u sustavu kreće u periodu između 2023. i 2026., dok se njegova dalja prilagodba proteže od 2027. do 2030. Tome je prethodila analiza stanja, planiranje aktivnosti i definiranje prioriteta tijekom prošle i ove godine. 

Promjene će ići i u primarnom i bolničkom sustavu, uz istovremeno jačanje prevencije koja je u Hrvatskoj uvelike zanemarena. Izmjene su planirane u financiranju zdravstvenih ustanova pa će ono ići po učinkovitosti i kvaliteti. Sustav bi se konačno trebao informatički povezati te će se omogućiti pristup podacima o pacijentu, kao i mjerenje učinkovitosti i kvalitete. 

– Prva faza završava s 2022. godinom i to donošenjem izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Njihovo donošenje znači da smo postigli prvo mjerilo uspješnosti reforme – kazao je ministar Vili Beroš predstavljajući reformu u petak na Kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Donošenje ovih zakona tek je početak. 

U drugoj fazi donosi se nova Mreža javno-zdravstvene službe i novi Plan i program mjera zdravstvene zaštite. Donosi se nova Odluka o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite nakon koje se raspisuje novo ugovaranje, a s tim se implementira novi model plaćanja zdravstvenih ustanova.

 – Očekujemo potpunu implementaciju do kraja iduće godine. I to nije kraj, nego smo se pomakli s početka. Same promjene u stavu ćemo postupno primjećivati. Svakim novim propisom promjene će biti sve vidljivije. Neki propisi će imati efekt odmah, a neki će svoje pravu snagu i vrijednost pokazati kroz vrijeme, tu prije svega mislim na preventivne sistematske preglede. 

Tek u zadnjoj fazi reforme očekujemo potpuno osiguranje razvoja i stabilnosti sustava zdravstva te rasta pozitivnih zdravstvenih pokazatelja – objašnjava ministar, a na pitanje zašto zakoni još nisu u javnom savjetovanju jer se to najavljivalo još prije ljeta, odgovara da je važnije temeljito osmisliti ih, a ne dogodine ih opet mijenjati, te da će uskoro biti u javnom savjetovanju a izglasani početkom sljedeće godine. 

Beroš je potvrdio da se ide u osnaživanje domova zdravlja i jačanje specijalističko-konzilijarne zaštite u njima kako bi ponovno bili temeljni nositelj zdravstvene zaštite. Tako će, primjerice, u domove zdravlja dolaziti bolnički liječnici umjesto da pacijenti putuju u bolnice. 

– Sedamdesetih se u mojoj Jelsi mogao napraviti UZV, danas se na Hvaru ni Visu ljeti ne može izvaditi krv – napomenuo je. U svakoj županiji bit će jedan dom zdravlja (s podružnicama) koji će biti odgovoran i nadležan za sve pružatelje primarne zdravstvene zaštite na svom području, neovisno jesu li oni zaposlenici doma ili su privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om. 

Bolnice će od županija preuzeti država i kategorizirati ih te funkcionalno integrirati, pri čemu županijama ostaju specijalizirane bolnice. Znat će se centri izvrsnosti, a bolnice će se konačno morati akreditirati. – Zatvaranja bolnica neće biti. Ali idemo pogledati istini u oči. 

Potpuno jasno da smo zanemarili palijativu, kronične pretrage pa nema razloga da se neke manje bolnice ne okrenu subspecijalistici – kazao je. 

Sanacije 2024. idu u zaborav Beroš otkriva da su s Ministarstvom financija otvorili temu strukture financiranja zdravstva što će rezultirati stabilnim financiranjem bolnica već od 2024.

– Imamo određene promjene, od kojih puno očekujemo. Promjene će biti implementirane nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon čega realno očekujemo i prvu godinu poslovanja zdravstvenih ustanova bez potrebe za sanacijom. 

Svi smo svjesni da izdvajamo malo za zdravstvo po stanovniku, no isto tako smo svjesni da imamo stalno financijske sanacije sustava. Sanacije su postale pravilo, a ne izuzetak. Na sanacijska sredstva bolnice podsvjesno računaju već kod početnih godišnjih planiranja. 

Što dodatno pokazuje na anomalije našeg bolničkog sustava i poslovanja zdravstvenih ustanova – naglasio je Beroš. 

Dodao je kako stopu doprinosa neće podizati. 

Ponavljajući da je naglasak na vraćanju pacijenta u središte sustava, ističe: 

– To znači da pacijentu sustav mora biti dostupan, usluga koju prima mora biti kontinuirana i sveobuhvatna uključujući sve razine zdravstvene zaštite. 

Uvodi se načelo kvalitete, što znači da pacijentu unutar sustava mora biti osigurana kontinuirana, i sveobuhvatna, i kvalitetna zdravstvena zaštita.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/u-dom-zdravlja-dolazit-ce-bolnicki-lijecnici-pa-ce-se-manje-ici-u-bolnice-1623583 - www.vecernji.hr