Taj je paket odgovor na zahtjeve Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koja je nedavno ponovo izašla s nizom prijedloga fiskalnog rasterećenja rada. Među ostalim, poslodavci su tražili da im plaćanje dječjeg vrtića bude neoporezivo, kao i topli obrok. Tim njihovim zahtjevima Vlada će udovoljiti pa bi ubuduće i trošak smještaja radnika i topli obrok bili neoporezivi, kao i troškovi skrbi djece radnika predškolske dobi.
Nakon što je privatnom sektoru omogućeno da svakom zaposlenom radniku isplati 5000 kuna bonusa za dobre rezultate rada, Sindikat državnih službenika i namještenika zatražio je od Vlade da se i njima poboljšaju primanja vraćanjem naknade za topli obro.
Vlada Republike Hrvatske i reprezentativni sindikati državnih službi obvezali su se dodatkom Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike od 21. prosinca 2018. godine pregovarati o visini jednokratnih materijalnih prava (regres, dar za Sv. Nikolu i nagrada za božićne blagdane) u prvoj polovini 2019. godine, a najkasnije prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje.
Međutim, visina ovih prava limitirana je Pravilnikom o porezu na dohodak, koji je prigodne nagrade poput božićnice i regresa neoporezivima propisao do iznosa od 2.500,00 kuna godišnje, koliko i iznosi suma regresa (1.250,00 kn) i božićnice (1.250,00 kn) koji se isplaćuju u državnoj i javnim službama.
Upitan može li se očekivati ukidanje oporezivanja naknada za topli obrok i prijevoz te mogu li radnici već u kolovozu i rujnu očekivati veći prihod, Marić je uoči sjednice Vlade odgovorio je da je proteklih dana razgovarao s poslodavcima i sindikatima te da je taj segment interesno zastupljen kod obje te strane.
Hoće li biti ukidanja poreza na topli obrok i prijevoz, vidjet će se za par dana, dodao je.
Planirano porezno rasterećenje rada Ministarstvo financija zasad je u okviru javne rasprave preciziralo samo izmjene pravilnika za neoporezive primitke, dok se prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, kojima će se detaljno propisati okvir poticajnih mjera za mlade (do 25 i 30 godina) tek očekuju.
NA PREDLOŽENI četvrti krug porezne reforme koji su prije nekoliko dana predstavili ministar financija i potpredsjednik vlade Zdravko Marić i premijer Andrej Plenković iznesen je niz kritika.
Predloženu poreznu reformu u programu N1 televizije komentirao je i financijski analitičar Andrej Grubišić.
Za ministra financija Zdravka Marića koji je nedavno predstavio četvrti krug porezne reforme planirajući dodatno porezno rasterećenje za 3,75 milijardi kuna, predsjednica je rekla da ga iznimno cijeni, ali je ovog puta mogao malo bolje posložiti prioritete.
"Rekla bih da je možda mogao malo bolje posložiti prioritete ovoga puta. Zalažem se za smanjenje obveza poduzetnicima, a za povećanje dohotka radnicima", poručila je Grabar-Kitarović.
Prema svemu sudeći, Vlada želi mlade radnike zadržati u zemlji. Radi povećanja njihovih plaća, od iduće godine ukinut će se porez na dohodak na plaće zaposlenih u dobi do 25 godina, a onima od 26 do 30 godina isti će se porez prepoloviti. Kakav će biti učinak tih olakšica?
- Mislim da će mladi ljudi do 25 godina vrlo brzo izaći iz područja tih olakšica. Mnogi u toj dobi studiraju ili tek počinju raditi. Najveći dio njih moći će koristiti 50-postotno smanjenje poreza na dohodak, koje se odnosi na dob od 26 do 30 godina. Istina, potpuno oslobađanje od poreza moći će iskoristiti mladi iz strukovnih zanimanja, koji ranije završavaju škole. Međutim, njihove su plaće male. One će se možda povećati za nekoliko stotina kuna, ali i dalje će ostali niske. Bojim se da te olakšice na plaćanje poreza na dohodak neće zaustaviti iseljavanje mladih iz zemlje.
Nije li to diskriminacija zaposlenih, ako mladi dobivaju olakšice, a stariji ostaju prikraćeni? Nije sporno da porezi trebaju biti progresivni, tako da veći teret pada na leđa onih s višim primanjima. Ipak, pitanje je mogu li mlađi ljudi imati niže poreze od starijih.
- U odgovoru na to pitanje ne slažu se ni svi stručnjaci. Jedni kažu da su i druge zemlje koristile mehanizme takozvane pozitivne diskriminacije, želeći pomoći ciljanim skupinama ljudi. Drugi kažu da je to diskriminacija, jer ako dvoje ljudi radi isti posao, trebali bi za to dobivati istu plaću. Ako je mlađi oslobođen poreza, a stariji nije, to može dovesti do toga da pripravnik u nekom poduzeću dobije veću plaću od njegova mentora. U svakom slučaju, mislim da te olakšice u porezu na dohodak neće postići očekivane učinke, ni zapriječiti iseljavanje.
Viša medicinska sestra čiju priču objavljuje Slobodna Dalmacija ima plaću oko 6 tisuća kuna. U bolnici u kojoj je zaposlena, radi i privatna tvrtka na poslovima čišćenja prostorija. U nastojanju da zadrži spremačice i čistačice, a i da mu se posao ne raspadne, vlasnik privatne tvrtke nedavno im je dao plaću od 5 i pol tisuća kuna.
Što je gotovo pa jednako primanjima koje dobije medicinska sestra i njezine kolegice.
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |