Potpisan Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne i Kolektivnom ugovoru za države službenike i namještenike

Vlada i sindikati potpisali dodatke kolektivnim ugovorima za javne i državne službenik

• Dodatak II Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, potpisan 19. svibanj 2023.

• VIDEO: Vlada i sindikati potpisali povećanje plaća za sve u javnom sektoru, evo koliko će dobiti - tportal

izvor: Jutarnji list

Ministar rada Marin Piletić i sindikalni predstavnici potpisali su u petak dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata.

U prigodnom obraćanju prije potpisivanja predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je osigurano 9,1 milijun eura za povećanje iznosa regresa u tim službama i izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom.

Cilj socijalnog dijaloga je kontinuirano unaprjeđivanje materijalnih prava zaposlenika maksimalno u okviru mogućnosti, rekao je premijer i najavio kako će se pregovarati i o isplati uskrsnice za 2024. kao novog prava što, kako je rekao, pokazuje kontinuitete Vladine socijalne politike.

Podsjetio je kako Hrvatska nikada nije imala manju nezaposlenost, kao i nikad veću zaposlenost od oko 1.660.000 zaposlenih. Također je podsjetio i na povećanje prosječne plaće za 48 posto, minimalne za 70, a prosječne mirovine za 37 posto u uvjetima pandemije i krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.

Cilj je da kroz ta vremena prođemo zajedno u čemu je socijalni dijalog važna sastavnica, naglasio je premijer. Podsjetio je kako je Vlada zaštitila standard građana paketom vrijednim 6,8 milijardi eura.

Ministar rada rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji Marin Piletić izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

Koordinatorica pregovora 11 sindikata javnih službi, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem postignuti dogovor ocijenila je kao iskorak u postupku pregovaranja, a isplata regresa u visini od 300 eura za članove sindikata, odnosno 250 eura za nečlanove kao iskorak u njihovu razlikovanju u skladu sa Zakonom o radu, što su sindikati i tražili. Ostaje nam raditi na ostvarenju ostalih materijalnih prava zaposlenika, dodala je.

U ime sindikata državnih službi, predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić ocijenio je kako se radi o malom, ali vrijednom dodatku te da su članovi nereprezentativnih sindikata nezadovoljni (zbog manjeg povećanja regresa), no da kriteriji moraju postojati.

Cilj nam je ostvarenje boljih uvjeta, istaknuo je Jagić izrazivši nadu da će pridonijeti jačanju sindikalne scene te da je to jedan od koraka kako bi se snaga sindikat temeljila na brojnosti članstva, a ne glasnosti pojedinih sindikalnih čelnika.

Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš.

Ministar Piletić: Reprezentativni sindikati traže valorizaciju kroz veća materijalna prava članova

izvor: 24.sata

Reprezentativni sindikati željeli su da se njihovi višegodišnji napori u unaprjeđenju materijalnih prava svih zaposlenih u državnoj i javnoj službi valorizira na taj način, a ne kroz plaću, objasnio je.

Reprezentativni sindikati tražili su da se, po Zakonu o radu, valorizira njihovo djelovanje kroz nešto veća materijalna prava njihovih članova, rekao je ministar rada Marin Piletić u vezi s razlikovanjem članova i nečlanova tih sindikata pri ostvarivanju materijalnih prava.

Reprezentativni sindikati željeli su da se njihovi višegodišnji napori u unaprjeđenju materijalnih prava svih zaposlenih u državnoj i javnoj službi valorizira na taj način, a ne kroz plaću, objasnio je Piletić u petak u izjavi za novinare nakon potpisivanja dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike javnih služba te kolektivnom ugovoru za zaposlenike državnih služba.

To povoljnije pravo, prema Zakonu o radu, može biti do dvostrukog iznosa njihove godišnje članarine kroz isplatu regresa, uskrsnice ili božićnice.

To je zakonski limitirano s obzirom na doprinos članova sindikata koji su godinama plaćali članarinu, a borili su se zapravo za prava svih zaposlenih radnika, neovisno o tome jesu li članovi sindikata reprezentativnih, nereprezentativnih ili uopće nisu članovi sindikata, a koriste sve benefite za koje su se reprezentativni sindikati izborili, rekao je Piletić.

Na pitanje o podnesenim ustavnim tužbama vezanim uz diskriminaciju članova i nečlanova reprezentativnih sindikata, rekao je da će pričekati pravorijek Ustavnog suda, no, dodao je, do tada je na snazi Zakon o radu. Bude li Ustavni sud tu odredbu proglasio neustavnom, ona više neće vrijediti, rekao je Piletić.

Koordinatorica pregovora sindikata javnih služba i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je kako, kad se govori o potencijalnoj diskriminaciji kroz materijalna prava a ne plaću, treba reći da članovi sindikata smatraju da samo oni svojim doprinosom financiraju funkcioniranje sindikata i vođenje pregovora za dobrobit svih te su tražili da se to i vrednuje.

Kad pregovaramo o osnovici plaće, benefite imaju svi zaposlenici u javnom sektoru, ali negdje se mora učiniti razlika, ocijenila je Šprem.

Vezano uz ocjenu ustavnosti takve odluke, rekla je da Ustav vrijedi za sve te da u kazalište imamo pravo ići svi, no ulaze oni koji imaju ulaznicu. Tako razlika između člana i nečlana mora biti napravljena, i to je jedino pravedno za članove sindikata, ustvrdila je i dodala kako vjeruje da ono što nije diskriminacija u Sloveniji i Njemačkoj ne može biti ni u Hrvatskoj.

Na pitanje hoće li reprezentativni sindikati na neki način kupovati članstvo, Šprem je odgovorila da se negdje morala povući granica te da treba mijenjati Zakon o reprezentativnosti.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je u ime zaposlenih u državnim službama kako je bilo dosta "muktašenja" i 30-godišnje diskriminacije članova reprezentativnih sindikata koji su dobro i debelo plaćali postignuća.

"Iskorak u pregovaranju"- O čemu se radi?

izvor: INDEX.hr

"Iskorak u pregovaranju"

Koordinatorica pregovora 11 sindikata javnih službi, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem postignuti dogovor  ocijenila je kao iskorak u postupku pregovaranja, a isplata regresa u visini od 300 eura za članove sindikata, odnosno 250 eura za nečlanove kao iskorak u njihovu razlikovanju u skladu sa Zakonom o radu, što su sindikati i tražili. Ostaje nam raditi na ostvarenju ostalih materijalnih prava zaposlenika, dodala je.

"Smatramo da je ovo iskorak u kolektivnom pregovaranju, iza nas je jako dug period.

Što se tiče regresa, sad iznosi 300 eura za članove sindikata i 250 eura za nečlanove. Ovo je prvi put da se razlikuju član i nečlan. TIme je vlada napravila velik iskorak i sam premijer pokazao znak političke volje razlikovanja člana od nečlana", rekla je Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja.

U prigodnom obraćanju prije potpisivanja predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je osigurano 9,1 milijun eura za povećanje iznosa regresa u tim službama i izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom.

Cilj socijalnog dijaloga je kontinuirano unaprjeđivanje materijalnih prava zaposlenika maksimalno u okviru mogućnosti, rekao je premijer i najavio kako će se pregovarati i o isplati uskrsnice za 2024. kao novog prava što, kako je rekao, pokazuje kontinuitete Vladine socijalne politike

Plenković se hvalio

Podsjetio je kako Hrvatska nikada nije imala manju nezaposlenost, kao i nikad veću zaposlenost od oko 1.660.000 zaposlenih. Također je podsjetio i na povećanje prosječne plaće za 48 posto, minimalne za 70, a prosječne mirovine za 37 posto u uvjetima pandemije i krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.

Cilj je da kroz ta vremena prođemo zajedno u čemu je socijalni dijalog važna sastavnica, naglasio je premijer. Podsjetio je kako je Vlada zaštitila standard građana paketom vrijednim 6,8 milijardi eura.

Ministar rada rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji Marin Piletić izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

Jagić: Mali, ali vrijedan dodatak

U ime sindikata državnih službi, predsjednik Sindikata policije Hrvatske  Dubravko Jagić ocijenio je kako se radi o malom, ali vrijednom dodatku te da su članovi nereprezentativnih sindikata nezadovoljni (zbog manjeg povećanja regresa), no da kriteriji moraju postojati.

Cilj nam je ostvarenje boljih uvjeta, istaknuo je Jagić izrazivši nadu da će pridonijeti jačanju sindikalne scene te da je to jedan od koraka kako bi se snaga sindikat temeljila na brojnosti članstva, a ne glasnosti pojedinih sindikalnih čelnika.

Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš. 

O čemu se radi?

U kolektivnom pregovaranju članovima sindikata koji u pregovaranju sudjeluju ugovorena su veća materijalna prava, što u praksi znači veća primanja od regresa, božićnica, uskrsnica.

Podsjetimo, ponuda vlade u pregovorima oko Temeljnog kolektivnog ugovora za državne i javne službenike, kako bi regres za ovu godinu narastao na 250 eura za one koji nisu članovi sindikata, a na 300 eura za članove sindikata, izazvala je rat na sindikalnoj sceni. Naime, po službenoj definiciji, članovi sindikata su samo oni koji su članovi reprezentativnog sindikata, a oni koji su članovi manjinskih sindikata se uopće ne smatraju članovima sindikata. Po istoj zakonskoj definiciji su reprezentativni sindikati većinski sindikati, odnosno oni koji sudjeluju u pregovorima s vladom za Kolektivni ugovor. 

Aktualni ministar rada Marin Piletić rekao je kako će omogućiti dodatna povoljnija materijalna prava, ali samo za članove reprezentativnih sindikata, odnosno onima s kojima pregovaraju. 

Tome se protive tzv. nereprezentativni sindikati koji su podnijeli žalbu Ustavnom sudu.

No, unatoč tome što još nije donesena odluka je li to ustavno, danas je sve potpisano.