izvor: Matica hrvatskih sindikata
Zagreb, 26.05.2023.
Čelnici sindikata javnih službi 26. svibnja 2023. održali su konferenciju za medije povodom odluke Ustavnog suda RH o ukidanju stavaka 4., 5. i 6. iz članka 192. Zakona o radu kojim je propisano da se pojedina materijalna prava iz tog Zakona mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.
Istaknuto je kako je predmetno rješenje koje je Ustavni sud proglasio diskriminacijom temeljeno na praksama razvijenih zemalja EU poput Njemačke, Slovenije, Belgije te sličnim praksama u drugim zemljama svijeta. Navedeno rješenje je u Njemačkoj prošlo i sudsku provjeru te je identično preuzeto u naš Zakon o radu. Kako je moguće da je nešto u Njemačkoj u redu, a u Hrvatskoj diskriminatorno?
Razlikovanje članova i nečlanova pitanje je dokidanja trenutne diskriminacije u kojoj članovi svojim djelovanjem, industrijskim akcijama i uplatama članarina jačaju sindikate i pridonose kvalitetnijem kolektivnom pregovaranju, a prava i povlastice tog kolektivnog pregovoranja besplatno koriste svi zaposlenici. Takav zakonski okvir demotivira zaposlenike da budu članovi sindikata, dugoročno dovodi do pada članstva, a samim time i slabljenja sindikata kao organizacija. Slabe sindikalne organizacije nisu u stanju ugovarati dobre kolektivne ugovore, a to onda ide na štetu svih zaposlenika i cijelog društva.
Zakon o radu je navedeni problem prepoznao i ponudio rješenje na tragu međunarodne prakse, no Ustavni sud ga je srušio i time ozakonio nepravdu, nastavak švercanja svih onih koji koriste sva prava koja sindikati izbore, a ni na koji način tome ne pridonose te nastavak svih negativnih trendova koje to za sobom povlači.
S obzirom na to da je ovo pitanje od iznimnog interesa za sve članove, sindikate kao organizacije i društvo kao takvo, na konferenciji je istaknuo kako sindikati neće stati po ovom pitanju te će tražiti sastanak s premijerom i ministrom rada i inzistirati na što hitnijem pronalasku novog rješenja!
Na konferenciji su govorili predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem, glavna tajnica Matice Mirela Bojić i glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Domagoj Rebić.
Snimku konferencije pogledajte u nastavku:
"Vlada i premijer, s obzirom na zadaće u kolektivnom pregovaranju, socijalnom dijalogu i smjernicama zadanim u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, morat će pokazati interes da se to pitanje riješi. To je zajednički interes premijera, vlade i sindikata", rekla je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem na konferenciji za novinare 11 sindikata javnih službi, koji su pregovarali o dodatku Temeljnom kolektivnom ugovoru.
Dodatkom, koji je potpisan prošlog petka, povećan je regres na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata. Ustavni sud ocijenio je odredbu kojom se članovima reprezentativnih sindikata omogućuju veća materijalna prava diskriminatornom u odnosu na nečlanove sindikata i članove nereprezentativnih sindikata.
Šprem je poručila kako sindikati neće stati dok ne riješe to pitanje. "Moramo što prije održati sastanak s premijerom i vladom i pronaći modalitet koji će valorizirati doprinos sindikalnih članova kolektivnom pregovaranju", istaknula je.
Govoreći o pojmu diskriminacije, Šprem je ocijenila kako su članovi sindikata jedini koji su cijelo vrijeme sindikalnog djelovanja diskriminirani, jer godinama trpe nepravde, pa je takva odluka Ustavnog suda "skandalozna".
"Isključivo članovi sindikata financiraju djelovanje sindikata, financiraju sve moguće industrijske akcije i, ono što je najbitnije, financiraju kolektivno pregovaranje", pojasnila je.
Dodala je kako nije bit u 50 eura razlike, već u tome da je članovima reprezentativnih sindikata napokon bio priznat njihov doprinos. Šprem je također ocijenila i kako je to "samo jedna u nizu bisernih odluka Ustavnog suda" kojom je sud "poslao poruku da je švercanje legalno".
Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić ustvrdila je da Ustavni sud nizom odluka "prvi gazi istinske, demokratske vrijednosti" te je "pogazio sindikalizam".
Podsjetila je da rješenje iz Zakona o radu već postoji u europskoj praksi, primjerice u Njemačkoj, Sloveniji, Belgiji i Skandinaviji. Radni sud u Njemačkoj ustvrdio je da nema diskriminacije ako razlika u davanjima nije prevelika i ako se radnike time ne sili da se učlane u sindikat.
Glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Domagoj Rebić rekao je kako s vladom moraju ponovno otvoriti dijalog i pronaći mehanizam i institut koji će biti na tragu njihovih zahtjeva i onoga što je vlada prihvatila, a pritom će udovoljiti Ustavnom sudu.
Sindikalni čelnici pritom su poručili kako to pitanje ne može čekati na redovne izmjene Zakona o radu.
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |