Mirando Mrsić: Beroševo pogodovanje liječnicima je za Ustavni sud

29. rujan 2022.

Bivši ministar rada i tri sindikalne središnjice smatraju da Vili Beroš nije smio pogodovati svojoj profesiji. Mrsić smatra da je Vlada ovime prekršila i međunarodne propise.

Mirando Mrsić, bivši SDP-ov ministar rada, smatra da dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) koja Hrvatskom liječničkom sinidkatu (HLS) omogućava reprezentativnost mimo Zakona o reprezentativnosti, nije samo štetna, nego i podložna pravnom preispitivanju, uključivši preispitivanje na Ustavnom sudu. 

"Potaknut izjavama i stavovima ministra zdravstva Vilija Beroša, moram upozoriti na probleme koji će se javiti donošenjem izmjena ZZZ-a, koje ne samo da neće donijeti boljitak zdravstvenom sustavu i građanima, već će unijeti dodatni nered u sustav i legitimirati nejednako postupanje Vllade prema zaposlenima u zdravstvu", kaže bivši ministar rada.

Vlada intervenira u slobodu sindikalnog pregovaranja

Mrsić je, podsjetimo, donio Zakon o reprezentativnosti, zbog čega ga se danas optužuje da je kriv jer liječnici nemaju pravo kolektivnog pregovaranja. 

Ali to je netočno, jer se pravo kolektivnog pregovaranja stječe kvotom registriranog članstva, a ne pripadanjem određenoj profesiji. 

Liječnici su u tom smislu u istom položaju kao i druge profesije. 

"Nemogućnost HLS-a da osigura reprezentativnost učlanjenjem većeg broja zaposlenih, kako bi osigurao poziciju za kolektivno pregovoranje i želja da im se pogoduje, bila je očito ključna motivacija ministra zdravstva, što predstavlja izravno miješanje Vlade u slobodu sindikalnog organiziranja i kao takvo je protivno svim međunarodnim propisima", tvrdi Mrsić. 

Dodaje da će se pitanje ustavnosti dopune ZZZ-a postaviti zato što je Beroš intervenirao u sindikalna pitanja preko zakona koji "nema veze s radnim odnosima".

Slično su se očitovale i velike sindikalne središnjice poput Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS), koje redom smatraju da se liječnicima nije smjelo pogodovati preko zdravstvenog zakona. 

SSSH i NHS protive se prijedlogu dopune ZZZ-a kojom bi se iznimno uredilo pitanje reprezentativnosti sindikata i smatraju da izdvajanje materije reprezentativnosti liječnika u propis koji uređuje pitanje zdravstvene zaštite i koji pripada nadležnosti Ministarstva zdravstva, stvara pravnu nesigurnost koju općenito treba izbjegavati. 

Središnjice protiv dopuna ZZZ-a

"U ovom konkretnom slučaju ne postoji razlog zbog kojeg bi se opći propis derogirao drugim zakonom, s obzirom da bi se ovakav izuzetak jednako tako mogao uvesti promjenom općeg propisa, odnosno Zakona o reprezentativnosti. 

K tome, neprimjereno je i za koherentnost pravnog sustava štetno da Ministarstvo zdravstva, koje nije nadležno za pitanja radnih odnosa, preuzima od Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MRMOS) uređivanje ovog pitanja, stvarajući pritom presedan na području zakonodavnog uređenja pitanja reprezentativnosti, čime se otvara mogućnost da takvu praksu pokušaju slijediti i drugi resori", kažu ove dvije središnjice, a vrlo slično tvrdi i MHS. 

Izvršni tajnik SSSH za projekte, edukaciju i europska pitanja Darko Šeperić za UNU je kazao da još ne može komentirati je li novi ZZZ pravno održiv, ali da su mu kolege pravnici rekli da su izmjene pravno suspektne zbog zaobilaženja Zakona o reprezentativnosti. 

Predsjednik samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Hrvatske (SSZSH) Stjepan Topolnjak kaže da je intevencija u ZZZ opasan presedan. 

"Ovo će donijeti dugoročne posljedice na sustav uređivanja kolektivnih radnih odnosa, jer dovodi do nejednakosti i pravne nesigurnosti. Sutra će s pravom mnoge druge profesije postaviti pitanje zašto se i njih tako ne tretira", smatra.

REPREZENTATIVNOST LIJEČNIKA

izvor: Hina

14. rujan 2022.

Evo kako će se osigurati reprezentativnost liječnika

U hitnu saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u srijedu uputila dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se liječnicima omogućava reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Dopunom zakona će se reprezentativnost liječnika, odnosno Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), osigurati tako da se iznimno od kriterija reprezentativnosti utvrđenoga općim propisom reprezentativnim smatra i sindikat koji ima najmanje dvadeset posto liječnika članova sindikata od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se kolektivni ugovor primjenjuje.

Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata uređeno je da se reprezentativnim smatra sindikat koji ima najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost, što liječnici, zbog njihovog premalog broja, do sada nisu mogli ostvariti.

Dopuna zakona u hitnu je saborsku proceduru upućena zbog toga što KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja vrijedi do 31. prosinca, a pregovori o novom KU-u moraju početi 60 dana prije isteka važećeg.

Ovim će se izmjenama, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš, omogućiti da liječnici ostvare reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima, uzimajući u obzir njihovu ulogu kao nositelja djelatnosti u zdravstvenom sustavu.

izvor: N1

Ministarstvo zdravstva: Reguliranje koeficijenata planirano do kraja ove godine

U Ministarstva zdravstva pak ističu da sutra završava e-savjetovanje o prijedlogu zakonskih dopuna koje bi trebale omogućiti Hrvatskom liječničkom sindikatu sudjelovanje u kolektivnim pregovorima te poručuju da će pokrenuti hitan postupak njihova donošenja u Saboru.

Pitanje reguliranja postojećih koeficijenata složenosti poslova regulirat će se u sklopu Zakona o plaćama u javnim službama koji je u djelokrugu Ministarstva rada. U planu je donošenje tog zakona do kraja ove godine.

Zakon o radnopravnom statusu liječnika je u pripremi te je planirano da bude donesen u drugom kvartalu sljedeće godine.

Provediva reforma zdravstva je ona koja se temelji na realnim ciljevima, odnosno na onome s čime raspolažemo: brojem liječnika, brojem bolnica, tehničkim kapacitetima i objektivnim financijskim mogućnostima, poručuju iz Ministarstva, koje od svih strukovnih tijela očekuje doprinos s konkretnim prijedlozima u okvirima postojećih resursa.