Konferencije za medije sindikata javnih službi_17.10.2022.

Sindikati odbili Vladinu ponudu, sutra se nadaju boljoj: 'Ako ne bude ništa pokrenut ćemo akcije'

Uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na pitanje novinara hoće li sindikati dobiti novu ponudu rekao je: 

"Naravno da će dobiti".

foto: Sindikat KBC Zagreb

17.10.2022.

izvor: Večernji list

Sindikati smatraju da je minimum, od kojeg ni sutra neće odustati, povećanje od osam posto od 1. listopada te još 5 posto od iduće godine. Stoga, kako se čini, bez tog prihvaćanja neće ni sutra biti dogovora. 

"Prosječan rast plaća će biti 10 posto za one van javne službe, a inflacija će biti iznad 10 posto u RH ove godine. Za iduću godinu su projekcije inflacije barem 6 posto. I želimo ovim povećanjem krajem ove godine doći do razine rasta cijena s našom povišicom i s zahtjevom iduće godine spriječiti pad realnih plaća naših članova. 

Ove godine će, nažalost, pad realnih plaća biti velik, a ne žalimo to dopustiti i iduće godine. Situacija je dramatična za neke naše članove jer rast cijena puno više pogađa one s manjim plaćama. Manje od ovog u našem prijedlogu ne možemo stoga i manje od ovog bi značilo da mi sindikati koji trebamo štititi svoje članove ne radimo svoj posao", rekao je Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti i savjetnik pregovaračkih odbora. On smatra promašenima tvrdnje iz Vlade kako bi traženi rast plaća javnih službi prouzrokovao novi rast inflacije.

 "Uzrok rasta inflacije ni do sada nije rast naših plaća. Rast cijena uzrokuje rast cijena energije i sirovina, nema veze s rastom plaća. A rast plaća mora slijediti taj rast cijena, jer će to možda dovesti do recesije. Mi ne tražimo 35 posto za iduću godinu nego pet posto. Plaće ne smiju biti potisnute za sve u zemlji, ne smiju se stiskati jer će to značiti još brži i još dublji ulazak u recesiju. Uz rast daljnji inflacije i bez rasta plaća padat će kupovna moć, a recesija biti veća", napominje Matija Kroflin koji je i iznio, po njegovom mišljenju, glavni razlog zbog čega Vlada ne želi pristati na zahtjeve sindikata, a on nema nikakve veze s inflacijom. 

"Vlada nama ne daje primjerenu ponudu iz još goreg razloga kojeg je ministar Primorac iznio na zadnjem sastanku. Rekao je „imam zacrtanu brojku u deficitu od 2,8 posto i u tom deficitu imam za vas toliko i to je to, ni kinte više. A to je doneseno prije godinu dana kada se nije znalo da će situacija biti ovako dramatična kao sada i mene ne brine što se sada dogodilo i događa.

“ Mislim da je to za sadašnju političku, društvenu i ekonomsku situaciju potpuno neprimjerena politika Vlade. I nadam se da će se u Vladi, ili pod našim pritiskom, to promijeniti. Voditi brigu o deficitu u vrijeme kad su neki zaposlenici te države egzistencijalno ugroženi nije primjereno. Pitao sam što bi se desilo da je sada deficit recimo 3,5 a ne 2,8 posto, što bi to značilo za državu – odgovor nisam dobio i nadamo se sutra boljoj politici vlade prema svojim zaposlenicima" rekao je Kroflin.

Nada Lovrić, šefica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama rekla je kako ogroman postotak onih koji su u sindikatima obrazovanja dobili ponudu Vlade ukazuje kako je veliki broj njihovih članova spreman prosvjedovati za svoje zahtjeve, kao što su prosvjedovali i 2019. godine. "Mi dajemo sada još jednu, zadnju šansu Vladi da sutra pokuša s novom ponudom. Moj je dojam da je bilo dobre volje tijekom pregovora od vladinih pregovarača i sindikata da se iznađe neko rješenje, no brine me ima li na strani Vlade pregovarača koji mogu razmišljati izvan kutije, izvan okvira. Čini mi se da je to neki šablonski izgovor „ne možemo vam dati jer će to uzrokovati inflaciju“.

 A to ne stoji, inflacija je tu odavna, veća nego ikada. Korigirali smo prvi zahtjev naš od 10 posto ove godine, na osam, tijekom pregovora i to je minimum minimuma i razborito u odnosu na inflaciju ove i najavu iduće godine", rekla je Nada Lovrić koja smatra podmetanjem vezanje rasta plaća nastavnika i učitelja s rastom plaća saborskih zastupnika. 

"U paketu stavljati rast plaća zastupnicima i nama je podmetanje. Oni se, saborski zastupnici, bore za sebe, ali vezati plaću spremačice u školi koja nema ni 4000 kuna ili plaću nastavnika od 5.500 do 7.000 kuna s plaćom zastupnika nije ni fer ni pošteno, a ni zdravorazumski", zaključila je Lovrić. 

I Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara očekuje za sutra jedan puno veći pomak od Vlade RH u odnosu na ono šio su ponudili, a sve „kako bi svoje radnike vrednovali onako kako oni zaslužuju i kako bi se izbjegle sindikalne akcije.“

 "Država kao takva ne može bez javnih službi funkcionirati, bez socijalnih radnika, zdravstvenih radnika, mirovinskog sustava, a mi vjerujemo da će Vlada izaći s boljom ponudom kako bi zaustavili ono što smo po sindikatima počeli već raditi – sindikalne akcije koje nažalost za građane nisu dobre. Kada javne službe stanu, staju usluge za građane i to je važno za funkcioniranje države. Stoga se nadamo da će u Vladi biti realni i razboriti", rekla je Prašnjak.

Dosadašnji poredak je gotov, poslodavci i sindikati to moraju prihvatiti

izvor: HINA

Sociolog Dragan Bagić kazao je u utorak da se retorika Europske unije u posljednjih deset godina značajno promijenila kad je u pitanju kolektivno pregovaranje, što pokazuje da je došlo do promjene poretka, koju poslodavci i sindikati moraju prihvatiti.

Vijeće Europske unije prošli je tjedan usvojilo Direktivu o primjerenim europskim plaćama, koja između ostalog, propisuje državama članicama da 80 posto radnika mora biti pokriveno kolektivnim ugovorima.

Ispod tog postotka trenutno je 19 država članica, uključujući i Hrvatsku, koje u sljedeće dvije godine moraju usvojiti akcijski plan za postizanje kvote zadane europskom Direktivom.

To je istaknuto na konferenciji „Sektorskim kolektivnim pregovaranjem do Hrvatske zadovoljnih radnika” u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zakladom Friedrich Ebert (FES).

Dokument koji je usvojila Europska unija značajno se razlikuje od prijedloga koji su prije desetak godina išli prema decentralizaciji kolektivnog pregovaranja i spuštanja s razine sektora na razinu pojedinih poduzeća, smatra profesor Bagić.

„U makroekonomskom, političko-ekonomskom smislu, poredak se promijenio, što moraju shvatiti i poslodavci i politika i sindikati. Više ne živimo u neoliberalnom poretku, on je gotov”, ustvrdio je.

Moramo, dodao je, implementirati politike koje odgovaraju novom poretku, a sustav kolektivnog pregovaranje to sigurno jest.

Međutim, da bi sindikati mogli pritisnuti poslodavce, u središtu kolektivnog pregovaranja moraju biti cijena rada i raspodjela dodane vrijednosti, rekao je Bagić

„Mnogi kolektivni ugovori u Hrvatskoj su ‘pro-forma’ ugovori zato što ne reguliraju cijenu rada već kojekakve, oprostite, gluposti, kao što su božićnice, uskrsnice, itd. Svi se ponosimo kada podignemo uskrsnicu za 100 kuna, ali središnje pitanje prepuštamo je poslodavcu”, naglasio je profesor s Filozofskog fakulteta.

“Time sindikati gube svoju bit”, dodao je.

Kolektivni pregovori moraju se odvijati ciklično, u predvidljivim razmacima.

Na taj način, smatra Bagić, sindikati mogu upravljati očekivanjima svojih članova, poslodavci mogu lakše zadržati radnike i smanjiti pritisak na cijenu rada, dok radnici dobivaju plaće koje su usklađene s troškovima života.

Istraživač s Europskog sindikalnog instituta Torsten Muller poručio je da nova europska Direktiva ima socijalne ciljeve poput smanjenja ekonomskih nejednakosti i smanjenja siromaštva, koje je prisutno i kod onih koji imaju posao.

“Jedna od negativnih posljedica politike štednje jest jačanje populističkih i euroskeptičnih struja. Na kolektivno pregovaranje od sada se gleda kao na politički stabilan i inkluzivan element gospodarskog razvoja.”

Dodatni poticaj kolektivnom pregovaranju Muller vidi u klauzuli koju predlaže za sve javne natječaje, prema kojoj na njima mogu pobijedit samo poduzeća koja su pokrivena kolektivnim ugovorima.

U Hrvatskoj Vlada ne prihvaća sindikalne zahtjeve za pojačanim nadzorom u sektorima gdje radnici nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, upozorio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.

“Radnika nedostaje u cijeloj Europi. Između jednog uređenog sustava u Europi i neuređenog sustava u Hrvatskoj, jasno je što će izabrati mladi ljudi iz naše zemlje. Otići će vani, iako ih je Hrvatska školovala”, kazao je Novosel.