Na Rebru otkrivena legionela !

Legionarska bolest (legioneloza)

izvor: Legionarska bolest (legioneloza) | | ZZJZDNZ.HR

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest ili legioneloza je teška infekcija uzrokovana bakterijom Legionella spp. 90% svih infekcija uzrokuje Legionella pneumophilla. Najčešće se bolest očituje kao atipična upala pluća.

Uzrokuju li bakterije legionele još neku bolest?

Da. Bakterije legionele mogu uzrokovati blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi.

Odakle ime „Legionarska“ bolest?

Iako je legionarska bolest zasigurno postojala i ranije, bakterija legionela prvi put je otkrivena 1976. g. nakon velike epidemije među američkim legionarima tijekom njihove konvencije u hotelu u Philadelphiji (SAD).

Gdje se nalaze bakterije legionele?

Legionele se nalaze u prirodi u raznim vodama poput rijeka, jezera i blata, obično u manjim brojevima. Opasnost nastaje kada uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojem potrošne vode npr. spoj na hidrantnu vodu.

U kojim uvjetima se legionele razmnožavaju?

Topla voda, koja miruje pruža idealne uvjete za razvoj legionela. Legioenele se razmnožavaju na temperaturama  20-50 oC, a idealne temperature su između 35 i 46 oC. Dobri uvjeti za njihov rast su i postojanje kamenca, hrđe, biofilma i prisustvo drugih mikroorganizama. Biofilmovi su jako složeni mikrobiološki sustavi koji se sastoje od bakterija, algi i protozoa, a koje su priljubljene uz površinu (npr. vodovodne cijevi) i koje izlučuju ljepljivu tvar koja ih štiti od utjecaja iz okoliša. Važna značajka biofilma je da se njegovi komadići mogu otkinuti i nošeni vodenom strujom prenositi na druga mjesta. Upravo zbog čvrste povezanosti biofilma s podlogom, teško ih se riješiti, a najbolji način je mehaničkim čišćenjem.

Kako se čovjek zarazi legionelama?

Legionele se prenose udisanjem vodenog aerosola koji sadrži legionele ili aspiracijom vode ili leda (tekućina koja uđe u usta, umjesto u jednjak i dalje u želudac, uđe u dišni sustav, posebice u osjetljivih bolničkih pacijenata, koji imaju oslabljen refleks kašlja).  Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice. Legionele se ne prenose se sa čovjeka na čovjeka, niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja preko prirodnih voda.

Koji su rizični čimbenici za legionarsku bolest?

Najčešći rizični čimbenik za obolijevanje od legionarske bolesti je pušenje većih količina cigareta. Od ostalih čimbenika valja spomenuti osobe starije od 50 godina (osobito muškarci), kroničnu bolest pluća, transplantaciju organa, uzimanje većih doza kortikosteroida, oslabljeni imunološki sustav, kao i prekomjernu konzumacija alkohola.

Kakva je klinička slika legioneloze?

Nakon inkubacije od 2 do 10 dana, javljaju se sljedeći simptomi: visoka temperatura (>39 oC), suhi kašalj, proljev, mučnina, povraćanje, glavobolja, bolovi u mišićima i prsima te zaduha.

Dobiju li legionarsku bolest svi koji udahnu legionele?

Ne. Većina osoba je otporna na legionele, tako da se smatra kako će na 100 osoba izloženih legionelama u aerosolu oboljeti njih manje od 5.

Kako se dijagnosticira legionarska bolest?

Najbolji način dokazivanja legioneloze je porast ove bakterije na specijalnom hranilištu na koji se stavi iskašljaj pacijenta. Radi se i urinarni test na prisutnost antigena legionele i još neki mikrobiološki testovi.

Kako se liječi legionarska bolest?

Bolest se liječi antibioticima, no usprkos tome smrtnost je 5-10%. Važno je što ranije otkriti da se radi o legionarskoj bolesti i započeti s liječenjem.

Kako se legionele mogu držati pod kontrolom?

Dva najvažnija čimbenika koja omogućavaju razmnožavanje legionela su odgovarajuća temperatura i stagnacija (stajanje) vode. To znači da temperatura tople vode stalno treba biti viša od 50 oC, a hladne vode niža od 20 oC. Također, potrebno je redovito čistiti rozete tuševa i mrežice na slavinama od kamenca. Redovita uporaba svih slavina i ispiranje sustava sprječava stagnaciju vode. Veliki sustavi se nakon ponovnog otvaranja objekta moraju pasterizirati visokom temperaturom vode (70-90 oC) ili hiperklorirati visokim dozama klora.

Tko bi trebao poduzimati preventivne mjere za smanjenje rizika od  legionarske bolesti?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke za smanjenje rizika od  legionarske bolesti za hotele, kampove i marine koje rade samo tijekom sezone, one koji rade neprekidno tijekom cijele godine, rashladne tornjeve, ovlaživače zraka i bazene u ugostiteljskim objektima.

Preventivne mjere za smanjenje rizika od legionarske bolesti u hotelu/kampu/marini (izvor HZJZ)

Kolika je pojavnost legionarske bolesti u Hrvatskoj i DNŽ?

U Hrvatskoj se godišnje zabilježi 40-ak oboljelih od legionarske bolesti, dok se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrira nekoliko slučajeva.

Identifikacija Legionella iz uzoraka vode (izvor HZJZ)

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije

Literatura:

1. What Is Legionnaires’ Disease. Dostupno na: http://legionella.org/about-the-disease/what-is-legionnaires-disease/; Datum pristupa: 31.05.2019.
2. European Centre for Disease Prevention and Control. Facts about Legionnaires' disease. Dostupno na: https://ecdc.europa.eu/en/legionnaires-disease/facts; Datum pristupa: 01.06.2019.
3. United States. Department of labor. Occupational safety and health administration. Legionnaires' Disease: Questions and Answers. Dostupno na: https://www.osha.gov/SLTC/legionnairesdisease/faq.pdf; Datum pristupa: 01.06.2019.
4. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Smanjenje rizika od legionarske bolesti. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/smanjenje-rizika-od-legionarske-bolesti/; Datum pristupa: 01.06.2019.
5. Legionella and the prevention of legionellosis. World Health Organization, 2007. Dostupno na: https://www.who.int/water_sanitation_health/emerging/legionella.pdf; Datum pristupa: 02.06.2019.
6. World Health Organization. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/legionellosis; Datum pristupa: 02.06.2019.
7. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2017. godine. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/11/ZBVHR_2017_Final.pdf; Datum pristupa: 03.06.2019.

Gdje se ljudi najčešće zaraze u bolnicama? Pogledajte kartu

izvor: Gdje se ljudi najčešće zaraze u bolnicama? Pogledajte kartu - Index.hr

20. lipanj 2024.

HRVATSKA javnost se na tragičan način upoznala s jednim od najvećih problema zdravstvenog sustava, bolničkim infekcijama (eng. hospital-acquired infection). Taj problem postoji oduvijek jer postupak liječenja često nosi veći rizik (operacije i drugi invazivni zahvati), a bolnice kao mjesta liječenja svakakvih vrsta oboljenja nenamjerno postaju svojevrsni rasadnici.

Dakako, to ne znači da su bolnice rizične za pacijente ili da je bolje ne liječiti se uopće. Ali s obzirom na to da bolničke infekcije mogu značajno utjecati na dobrobit pacijenata i ishod liječenja, potrebno je obratiti pozornost na taj često zanemaren problem.

Umire li se od bolničkih infekcija ili s njima?

Dodatan problem koji se pojavljuje kod smrti uzrokovanih bolničkim infekcijama je to što od njih umiru najčešće već jako bolesne osobe, slabog imuniteta i koje već imaju jedan ili više ozbiljnih zdravstvenih problema.

Svatko tko se liječi u zdravstvenoj ustanovi može dobiti bolničku infekciju, ali su najčešće kod ljudi s kompromitiranim imunološkim sustavom. Mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima ili gljivicama.

Na pitanje je li netko preminuo s bolničkom infekcijom ili od nje nije lako odgovoriti. Sličan problem je postojao kod pandemije covida-19, od kojeg su češće (ne uvijek) umirali ljudi koji su jako stari i već imaju nekoliko kroničnih bolesti.

Glavna pretpostavka koja se mora ispuniti da bi se moglo govoriti o bolničkoj infekciji je da se zaraza dogodila u bolnici, do tri dana nakon otpuštanja iz bolnice i do 30 dana nakon operacije.

Prema procjeni Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru se svake godine dogodi više od 3.5 milijuna slučajeva bolničkih infekcija, što dovodi do više od 90 tisuća smrtnih slučajeva od infekcija.

Svaki četrnaesti pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku infekciju

Najčešći tipovi bolničkih infekcija su infekcije mokraćnog sustava, operacijske rane, gastrointestinalne infekcije, meningitis i upala pluća. Infekcije bakterijom koja uzrokuje legionarsku bolest su rijetke, ali se događaju.

Bolničke infekcije je nemoguće potpuno izbjeći, ali se njihova učestalost može minimalizirati. U državama EU između 3 i 13 posto pacijenata u bolnicama dobije nekakav oblik infekcije. Najgora situacija je u Grčkoj (12.2 posto), Portugalu (11.6 posto) i Švedskoj (10.4 posto), a najbolja u Latviji (3 posto), Rumunjskoj (3.1 posto) i Bugarskoj (3.7 posto).

Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti napominje i da podatke o učestalosti bolničkih infekcija treba uzeti s rezervom jer ovise o dijagnostičkim kapacitetima, uzorku pacijenata i reprezentativnosti bolnica u kojima su se prikupljali podaci za cijelu državu.

Ipak, procjenjuju da su podaci za Hrvatsku jako reprezentativni (dobro prikazuju stvarno stanje), dok su za države poput Bugarske, Latvije i Nizozemske slabije kvalitete.

Loša kvaliteta zdravstvene skrbi povećava broj bolničkih infekcija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u izvješću iz 2022. navodi da su bolničke infekcije najčešće posljedica loše kvalitete zdravstvene skrbi i nedostatka odgovarajućih sigurnosnih programa, ali mogu biti povezane i s tehnološki naprednim i invazivnim tretmanima.

U bogatim državama s visokim dohotkom u prosjeku pogađaju 7 posto pacijenata, a u državama s niskim i srednjim dohotkom pogađaju u prosjeku između 15 i 20 posto pacijenata

Bolničke infekcije značajno povećavaju rizik od prerane smrti, dovode do dugoročnih komplikacija, invaliditeta i patnje. Moralno gledano su velik izvor tragedije, a financijski gledano ne samo da povećavaju trošak zdravstvenog sustava nego i smanjuju produktivnost radnika te dovode do ranijeg odlaska u mirovinu.

Za primjer, procjenjuje se da je u zemljama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora teret bolničkih infekcija u vidu izgubljenih godina zdravog života (invaliditet i prerana smrt) od 2011. do 2021. bio dva puta veći nego za 32 druge infekcije (koje nisu bolničke) zajedno.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da bi ulaganje jednog dolara korigiranog paritetom kupovne moći (PPP) po stanovniku u poboljšanje higijene ruku rezultiralo padom troškova zdravstva od dva dolara (PPP)

Ulaganje jednog dolara (PPP) po stanovniku za poboljšanje higijene okoline (čišćenje površina, dezinfekcija instrumenata...) u zdravstvenim ustanovama donosi 1.1 dolar PPP smanjenja rashoda zdravstva svake godine. Nadalje, svaki dolar uložen u poboljšanje higijene ruku i higijenu okoline donosi uštedu od 1.1 do 11.3 dolara, ovisno o vrsti intervencija i uvjetima.

Treba li se bojati bolnica?

Svaki dan u bolnicama diljem Hrvatske je između 560 i 770 pacijenata koji imaju bolničku infekciju (ECDC izvješće 2022.-2023.). Na godišnjoj razini se njima zarazi između 22 i 43.5 tisuća ljudi. Primarno se radi o dišnim, urinarnim, krvnim, gastrointestinalnim infekcijama te infekcijama postoperacijskih rana.

Razvoj legionarske bolesti kao rezultat bolničke infekcije je jako rijedak. Češće se infekcija događa u hotelima i u objektima koji koriste vodu za hlađenje i ovlaživanje zraka. U Hrvatskoj je prošle godine prijavljeno 65 slučajeva oboljelih od legionarske bolesti, s četiri smrti. 2022.  ih je prijavljeno 48 s četiri smrtna ishoda.

Smrtnost je između 5 i 10 posto, ali se kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom penje na između 40 i 80 posto. Zbog toga je izbijanje legionele posebno opasno u bolnicama.

Možda su se pravodobnom reakcijom po pitanju ograničavanja širenja bolničkih infekcija nedavne smrti od legionele na Rebru mogle spriječiti. Ali isto tako treba biti svjestan da se bolničke infekcije, uključujući legionelu, ne mogu iskorijeniti.