autor: glavni urednik, objavljeno: 02.11.2022.

FOTO GALERIJA: Sindikat KBC Zagreb i https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-i-sindikati-potpisali-sporazum-o-povecanju-placa-cilj-je-unaprijediti-ekonomski-i-socijalni-standard-gradjana/36301


POVIŠICA OSNOVICE od 6% od 01. listopada 2022.

odnosi se na sve zdravstvene i nezdravstvene radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, 

te na sve službenike i namještenike u ostalim djelatnostima javnih službi.



Dogovoreni kompromis o povećanju plaća za 6 posto od 1. listopada plus dodatnih dva posto od 1. travnja, 

kao i dogovor da se formalni pregovori ponovno započnu u trećem tjednu rujna je okvir, 

kazao je premijer, a doprinos tom okviru je i dizanje božićnice i regresa na 1750 kuna, 

a dara za djecu na 750 kuna.

Naglasio je da se radi o okviru dogovora s obzirom na ekonomsku situaciju danas. 

Ako se ona iz bilo kojih razloga izmijeni, naravno da će Vlada ponovno razgovarati sa sindikatima.

"Današnje potpisivanje sporazuma predstavlja logičan slijed našeg dijaloga i, iznad svega, povjerenje", 

poručio je istaknuvši kako pregovori nisu bili ni predugi ni preteški, 

s obzirom da su razgovori počeli prije pet tjedana, a danas se već potpisuje dodatak.



Vlada i sindikati potpisali sporazum o povećanju plaća: Cilj je unaprijediti ekonomski i socijalni standard građana



izvor i foto: vlada.gov.hr


Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja iduće godine. Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.


Nakon sjednice Vlade na kojoj su usvojeni i formalni zaključci kojima se stvaraju pretpostavke da se za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru poveća osnovica plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je potpisivanju Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama te Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Uime Vlade, dodatke je potpisao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a uime sindikata Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Antun Guljaš, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC Zagreb, Stjepan Topolnjak, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Mirela Bojić, iz Matice hrvatskih sindikata, Tajana Drakulić, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Ana Tuškan, iz Sindikata hrvatskih učitelja, Nataša Matejaš Brlić, iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Dubravko Jagić, iz Sindikata policije Hrvatske te Zdravko Lončar, iz Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

Tom prigodom premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom, posebno naglasivši ulogu ministra Piletića, koji je uime Vlade vodio pregovore sa sindikatima.

Poručio je riječ o zajedničkom dogovoru, a ne o situaciji u kojoj netko treba pobijediti, a netko izgubiti.

"U proteklih šest godina dokazali smo da je Vladi itekako stalo voditi kontinuirani socijalni dijalog i iskrene i otvorene razgovore sa svim predstavnicima sindikata i zajednički tražiti rješenja koja će unaprijediti položaj naših radnika u javnoj i državnoj službi", poručio je.



U šest godina Vladinog mandata osnovica rasla za 33 posto


Govoreći o dosadašnjim rezultatima, naveo je da se od 2016. do ovog sadašnjeg povećanja, osnovica povećala ukupno za 33 posto istaknuvši kako se to nije dogodilo nekakvim automatizmom već je Vlada gledala kako da poboljšanu ekonomsku situaciju prenese na položaj službenika i namještenika.

"Zato kad govorimo o odgovornom upravljanju javnim financijama, izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rapidnom smanjivanju javnoga duga, proračunskom suficitu do prije covida, najboljem investicijskom rejtingu Hrvatske uopće u povijesti, gospodarskom rastu unatoč svim krizama, snažnim mjerama Vlade, onda je zajednički nazivnik svih tih politika da od takvog makrostanja svi naši sugrađani vide pomak na mikro razini", poručio je premijer Plenković.

I ovi pregovori sa sindikatima, dodao je, bili su dio tog zajedničkog pothvata da standard građana bude bolji.

Dogovoreni kompromis o povećanju plaća za 6 posto od 1. listopada plus dodatnih dva posto od 1. travnja, kao i dogovor da se formalni pregovori ponovno započnu u trećem tjednu rujna je okvir, kazao je premijer, a doprinos tom okviru je i dizanje božićnice i regresa na 1750 kuna, a dara za djecu na 750 kuna.

Naglasio je da se radi o okviru dogovora s obzirom na ekonomsku situaciju danas. Ako se ona iz bilo kojih razloga izmijeni, naravno da će Vlada ponovno razgovarati sa sindikatima.

"Današnje potpisivanje sporazuma predstavlja logičan slijed našeg dijaloga i, iznad svega, povjerenje", poručio je istaknuvši kako pregovori nisu bili ni predugi ni preteški, s obzirom da su razgovori počeli prije pet tjedana, a danas se već potpisuje dodatak.

Na tom tragu, uz puno povjerenje i međusobno uvažavanje, dijalog će se nastaviti i tijekom iduće godine, dodao je premijer.

Formalni pregovori, pojasnio je, definirani su današnjim sporazumom, ali ako se nešto promijeni Vlada je tu da učini najbolje što može.

Izrazio je žaljenje što dva sindikata koja danas nisu prisutna nisu poslala afirmativnu poruku, ali dobrim je istaknuo to što će se dodatak primijeniti na sve pa će tako koristi imati svi zaposlenici, uključivši i predstavnike tih dvaju sindikata.

"Razumijemo da je inflacija neugodan problem, i upravo zato poduzimamo i brojne mjere koje su antiinflatornoga karaktera i želimo zaštititi kupovnu moć i cijenu rada zaposlenika uopće u Hrvatskoj, a naravno i u javnim i u državnim službama", zaključio je predsjednik Vlade.



Plaća u studenom s povećanjem od šest posto

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da su pregovori sa sindikatima bili brzi, jasni i konkretni, te da je Vlada izašla s korektnom ponudom.

"Plaća koja će biti isplaćena u studenom obuhvatit će povećanje od šest posto", najavio je Piletić dodavši da se kao zalog daljnjeg socijalnog dijaloga želi omogućiti sigurnu zimu i nastavak socijalnog dijaloga.

"Socijalno partnerstvo jedan je od temeljnih postulata ove Vlade koja će nastaviti pregovore o svim drugim temama, a ovo je samo jedan od koraka na zajedničkom putu", kazao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić naglasio je da se nastavljaju razgovori o povećanju plaća kroz zakon o plaćama, gdje će sindikat inzistirati na povećanju koeficijenata onih koji su na minimalcu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da potpisivanje TKU-a nije kraj socijalnog dijaloga jer očekuju dalje pregovore o Granskom kolektivnom ugovoru, kao i pregovore sljedeće godine. "Ovo je tek početak naše priče što se tiče unaprjeđenja plaća u javnom sektoru", poručila je.



Zadaća Vlade je unaprjeđivanje ekonomskog i socijalnog standarda naših građana
 
Na konferenciji za medije, koja je održana nakon potpisivanja dodataka kolektivnim ugovorima, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je predstavnicima sindikata na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu.
 
"Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je stalno zadaća hrvatske Vlade, a to je da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naši građani su i oni koji rade u privatnom sektoru i oni koji rade u javnim i državnim službama", poručio je Plenković.  
 
Ove kompleksne okolnosti, istaknuo je, koje traju gotovo već tri godine, zahtijevale su snažne, ozbiljne i iznad svega neuobičajene intervencije Vlade Republike Hrvatske.
 
Premijer je podsjetio na važnost političke stabilnosti, poručivši da zemlje koje nisu stabilne ne ulaze u europodručje, Schengenski prostor, nemaju gospodarski rast šest posto u kriznoj godini i nemaju investicijski kreditni rejting po tri agencije.
 
"Hrvatska to ima zato jer imamo snažnu parlamentarnu većinu i čvrst smjer unaprjeđenja gospodarske i socijalne situacija, koja podrazumijeva jačanje socijalne kohezije. Socijalna kohezija u krizi znači da nitko nije ostavljen po strani", naglasio je Plenković, podsjetivši da su Vladine mjere u vrijeme Covida obuhvatile 800 tisuća radnika u privatnom sektoru. 
 
Kazao je i da su u šest godina mandata ove Vlade materijalna prava rasla za 33 posto, što je jedna trećina.
 
"To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička", poručio je premijer.


 

Zalog u kvalitetniji početak 2023. godine
 
Istaknuo je kako se želi, što je više moguće, izaći u susret da se građani sa svojim prihodima i cijenom svoga rada mogu nositi s inflacijskim pritiscima.
 
"To se treba povezati s paketom mjera od 26 milijardi kuna. Ako je Vlada rekla -  danas ćemo subvencionirati cijenu struje, osigurat ćemo da je cijena plina ista i kroz jesen i kroz zimu - i to je doprinos ukupnom proračunu svih naših građana, pa i državnih i javnih službenika", kazao je Plenković. 
 
Od 1. listopada osnovica za državne i javne službenike podiže se za šest posto, a u 2023. za još dva posto. Od ove godine iznos božićnice podiže s 1500 na 1750 kuna, a dar za dijete sa 600 na 753 kune, dok će se regres podići s 1500 na 1750 kuna.
 
"To je jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine, s dogovorom o pregovorima u trećem tjednu rujna iduće godine. Ali to ne znači da će se Vlada praviti da nema nekih posebnih okolnosti, nego ćemo učiniti sve u zajedničkom dogovoru i dijalogu da reagiramo ako treba. To je bit našeg dogovora utemeljenog na povjerenju", poručio je premijer. Napravili smo, naglasio je, zajednički iskorak. 
 
Kazao je da je jedanaest od  trinaest sindikata podržalo ovaj dogovor. "Nastavit ćemo razgovarati pa će možda i ova dva sindikata biti s nama idući put. Svim njihovim članovima ovaj današnji dogovor ide u prilog jer će i oni imati veću plaću", pojasnio je. 
 
"Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima.   Vidjeli ste da je agencija Fitch kazala da ćemo imati bolji rast nego što smo ga mi prije par tjedana planirali. Mi smo među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU, eurozoni i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za dvije-tri godine", rekao je Plenković.
 
Istaknuo je da Hrvatska svojim međunarodnim položajem i politikom modernog suverenizma jača ekonomski i socijalni položaj svojih građana koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj koji je, kako je kazao,  bitan i zbog kreditnog rejtinga, i načina na koji nas gledaju međunarodne financijske agencije i tržišta.


 

Rast osnovice u 12 mjeseci je 12,44 posto
 
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je istaknuo da se u manje od 12 mjeseci osnovica plaća u državnim i javnim službama povećava za 12,44, a godišnja inflacija bit će 10,4 posto.
 
Naglasio je da je smisao socijalnog dijaloga donošenje zajedničkih odluka, poručivši  kako Vlada nije slijepa ni nijema, te da će, u skladu s okolnostima, sjesti ponovno za stol sa sindikatima i pregovarati, što se u ovom trenutku ne može predvidjeti.
 
"Zadaća sindikata je da se snažno bori za prava radnika. Zadaća Vlade je da izlazi u susret koliko god to može jer je to dio njenog programa i političke volje. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. Vlada nije gluha, slijepa, ni nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol sa sindikatima i razgovarati", poručio je premijer Plenković.







Vlada i sindikati potpisali ugovor o povećanju osnovice plaća

31.10.2022., HRT




Devet od 11 sindikata javnih i državnih službi prihvatilo je dodatak kolektivnom ugovoru prema kojem osnovica plaće raste za 6 posto od ovog mjeseca i još 2 posto od prvoga travnja iduće godine, a u Banskim dvorima održalo se potpisivanje ugovora. Čelnici sindikata i premijer Andrej Plenković u ponedjeljak su izrazili zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma o rastu plaća i materijalnih prava u državnim i javnim službama i poručili da će se pregovori ponovno pokrenuti.

0 seconds of 2 minutes, 37 secondsVolume 90%
 

Ujedno, zaposleni će dobiti božićnicu od tisuću 750 kuna, veći regres i dar za djecu koji raste na 100 eura. Svečano potpisivanje ugovora održalo se u Banskim dvorima.

Uoči potpisivanja ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obratio se prisutnima te rekao kako je u startu i htio konkretne i brze pregovore za koje vjeruje da su takvi i bili.

- Nakon potpisivana temeljnog kolektivnog ugovora početkom svibnja, rekli smo da se nalazimo u rujnu ove godine ponovno i želimo sukladno gospodarskim okolnostima razgovarati o povećanju osnovice i za ovu, ali i za sljedeću godinu. Nismo izlazili sa nekorektnim ponudama. Na početku je bila ponuda 4 posto, došli smo do povećanja osnovice od 6 posto sa 1.10., plaća koja će biti isplaćena u studenom obuhvatit će povećanje od 6 posto. Iako se nigdje inflacija ne indeksira unaprijed, želimo i dalje kao zalog socijalnog dijaloga omogućiti sigurnu zimu, ali i nastavak svih socijalnih dijaloga s povećanjem dodatnim osnovice od 2 posto s 1. travnjem iduće godine, rekao je.

Premijer Andrej Plenković također je komentirao pregovore tijekom potpisivanja ugovora.

- Zaista mi je veliko zadovoljstvo i posebno želim naglasiti ulogu ministra Piletića koji je u ime Vlade vodio pregovore, da smo prije nekoliko dana zajednički došli do dogovora i kompromisa, rekao je.


Nakon potpisivanja ugovora uslijedilo je obraćanje medijima. Prva se medijima obratila Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

- Ovo su za nas i sve ostale bili krucijalni pregovori. U ove pregovore smo izašli s zahtjevom rasta osnovice od 8+5 i tražili razliku zaostajanja plaća i pregovora u ovoj godini za 2022. godinu kao i rasta osnovice za 2023. godinu. Predmet pregovora su uvijek i materijalna prava. Jesmo li kao sindikati ostvarili zahtjev 8+5, nismo, zato je i dio nezadovoljstva naših članova jasan, no isto tako, ono što smo realizirali definitivno možemo razumjeti kao temelje i nadogradnju koju ćemo graditi sljedeće godine. Ove godine smo dvaput imali pregovore za rast osnovice, rekla je. 

Podsjetila je da su ove godine dva puta vođeni pregovori za rast osnovice te da zaposlenici u javnom sektoru ulaze u novu godinu s 10,24 posto većom osnovicom, kao i da je osiguran rast osnovice od dva posto u travnju iduće godine.

- To je u 12 mjeseci rast osnovice od 12, 44 posto, izračunala je Šprem te dodala da se dijalog nastavlja na dobrobit svih jer Vlada, kao najveći poslodavac, mora voditi brigu o svim zaposlenima u javnom sektoru, dodala je.

Dubravko Jagić rekao je da je potpisivanjem završen jedan pregovora, ali nastavljaju se razgovori s Vladom.

- Moramo razgovarati o Zakonu o plaćama koji bi se trebao reformirati i, naravno, o koeficijentima gdje bi se zaštitili naši najugroženiji zaposlenici, najranjivija populacija. Jedan od ciljeva sindikata državnih službi je da se kroz Zakon o radu počne raditi na članku 53. koji se odnosi na biti ili ne biti član. Smatramo da svi članovi koji jesu bili za potpisivanje ovog dodatka trebaju imati malo veća prava od onih koji nisu članovi, rekao je.



"Ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik"

Medijima se obratio i premijer Andrej Plenković.

- Prije svega želim zahvaliti na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu. Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je zadaća Vlade stalno – da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naših građani su svi, oni koji rade i u javnom i u privatnom sektoru i logično je da u ovakvo kompleksnim okolnostima koje su s nama već tri godine, zahtijevale snažne, ozbiljne i neuobičajene intervencije Vlade. To ne znači stagnacija, nego stabilnost. Imamo čvrstu parlamentarnu većinu i čvrst smjer gospodarskog i socijalnog unaprjeđenja te jačanje socijalne kohezije. U šest godina mandata naše Vlade materijalna prava, pa i povećanje plaća samo kroz osnovicu kad se računa i 2 posto od 1. travnja 2023. rasla je za 33 posto. To je trećina. To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička, rekao je.



Zalog u kvalitetniji početak 2023. godine

Istaknuo je kako se želi izaći u susret što je više moguće da se građani s cijenom rada mogu nositi s inflacijskim pritiscima.

- Ovaj dogovor 6+2+božićnica, regres i dar za dijete je jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine s dogovorom o pregovorima u trećem tjednu rujna iduće godine, ali to ne znači da će se Vlada praviti da nema nekih posebnih okolnosti, nego ćemo učiniti sve u zajedničkom dogovoru da ako treba reagiramo. Napravili smo zajednički iskorak. 11 od 13 sindikata je podržalo ovaj dogovor. Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima. Vidjeli ste da je agencija Fitch rekla da ćemo imati bolji rast nego što smo ga mi prije par tjedana planirali. Mi smo među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU, eurozoni i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za dvije-tri godine. Hrvatska svojim međunarodnim položajem i politikom modernog suverenizma jača ekonomski i socijalni položaj svojih građana koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj koji je bitan zbog kreditnog rejtinga, rekao je Plenković.



"Vlada nije gluha, nije slijepa i nije nijema"

Naglasio je da je smisao socijalnog dijaloga da donose odluke koje su zajedničke.

- Ako dođemo u situaciju da Vlada donosi sama odluku, to metodološki nije dobro. Zadaća sindikata je da se snažno bori za prava radnika. Zadaća Vlade je da izlazi u susret koliko god to može jer je to dio njenog programa i političke volje. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. 6+2 je dobar zalog za početak 2023. godine. Vlada nije gluha, nije slijepa i nije nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol sa sindikatima i razgovarati, rekao je Plenković.




















slika





POSTANITE NAŠ ČLAN

SINDIKAT KBC ZAGREB zastupa sve profile radnika na području RH


Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. 


slika


slika


POVOLJNOSTI putem članstva u Matici hrvatskih sindikata

e-VJESNIK

slika


SINDIKAT KBC ZAGREB

e-VJESNIK




KULTURA

slika

KONTAKT

nakon oglašavanja putem LETKA :

 Predrag:   098  641 327 

 Sanja:       091 586 44 24