izvor: HRT
- Prema procjeni stručnjaka MMF-a koji su danas održali konferenciju koja se tiče Europe, inflacija će u 2023. postojano opadati, ali ipak daleko ispod ciljeva Europske središnje banke. Konkretno, predviđa se da će za razvijena europska gospodarstva inflacija u 2023. biti oko 6%, a za zemlje u razvoju gdje spada i Hrvatska oko 12%., izvijestila je dopisnica Branka Slavica.
Razgovarala je s ministrom financija Markom Primorcem, koji s hrvatskim izaslanstvom prvi put sudjeluje na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a
Na pitanje ima li Vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je rekao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno, ne veseli.
- To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da, ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji. Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna, rekao je Primorac o rastu inflacije.
- Što se tiče paketa mjera, rekao je, očekujemo kako se približavamo kraju godine, značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjiti i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko deset posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja, rekao je ministar financija.
- Sam ulaza u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0,2 do 0,4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura. Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo, rekao je.
Primorac je komentirao činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju "zemlje tehničke recesije" u idućoj godini.
- Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle, naša procjena stope rasta je 0,7%, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU-a i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast, zaključio je ministar Primorac.
Rekordna inflacija - kupci paze na svaku kunu
Inflacija je u Hrvatskoj u rujnu dosegnula 12,8%, najvišu razinu od kada je mjeri Državni zavod za statistiku. Time se nastavlja ubrzani, višemjesečni rast cijena koji je počeo u ljeto prošle godine, a eskalirao ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Početkom ove godine inflacija je bila oko 6%. U svibnju je prešla 10%, u lipnju 12% i od tada se zadržava na razini između 12 i 13 posto. U odnosu na rujan prošle godine najviše su, za gotovo 20%, narasle cijene hrane i bezalkoholnih pića. Za više od 17% skuplje su usluge restorana i hotela, troškovi stanovanja i energije u godinu dana narasli su oko 13, a prijevoza za oko 12%.
Kupci paze na svaku kunu, kaže Slavica Petrić s bjelovarske tržnice. Prodaja cvijeća je pala, pa je smanjila proizvodnju.
- Kupci reagiraju dosta loše jer je cvijeće postalo luksuz, kaže.
- Poskupilo je sve i poskupilo je jako puno. Početkom godine je junetina otišla gore, nekih 30 do 40%, a unazad dva mjeseca i svinjetina isto tako otprilike, svjesni su ljudi.
Od rujna prošle godine najviše je poskupjela hrana
U odnosu na lanjski rujan, porasle su cijene svega, a najviše hrane. U odnosu na prethodni mjesec, kolovoz - hrana je malo jeftinija, a najviše je poskupjela odjeća i obuća, ističe glavni ekonomist HGK.
- Kada gledate taj mjesečni porast cijena od 1,5 posto u odnosu na kolovoz, 1,2 posto je otpalo na odjeću i obuću. To je glavna vijest. Ono što je također potrebno bitno naglasiti, u rujnu u odnosu na kolovoz jest da su cijene hrane i prijevoza pale - dakle dva glavna generatora svih ovih inflatornih pritisaka, izjavio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
Hrvatska ima dobre prognoze gospodarskog rasta
Vlada je ograničila cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, plina i struje, te usmjerila potpore najugroženijim građanima, kaže premijer. Usto imamo i dobre prognoze gospodarskog rasta.
- Govore o tome da će hrvatski rast ove godine biti puno veći nego što smo mislili, bit će sigurno negdje oko šest posto jer vidimo da su svi preduvjeti tu i to nam daje snagu i za fiskalne kapacitete u ovoj godini, ali i za djelovanje dobro ciljanim, kalibriranim državnim intervencionizmom i dalje pomažemo građanima i gospodarstvu, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Zbog osjetnog pada cijena nafte i prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima, može se očekivati usporavanje inflacije.
- Očekivanja su, dakle, projekcije Hrvatske narodne banke, da bi već do kraja ove godine moglo doći do usporavanja inflacijskih pritisaka. Tako da bi ukupna inflacija na razini cijele godine mogla biti negdje oko deset posto, dok bi već iduće godine ona mogla biti primjetno niža, rekao je Matej Bule, iz Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke.
No i dalje to neće biti niska inflacija na kakvu smo naviknuli prijašnjih godina, napominju u HNB-u. Prognoze bi se mogle i pogoršati promijene li se ekonomske i geopolitičke okolnosti.
