Vlada RH i sindikati potpisali Memorandum o rastu plaća
15.06.2023.
Autor: HRT/IMS
izvor: HRT.hr
Vlade i
sindikati javnih i državnih službi potpisali su u četvrtak Memorandum o
razumijevanju temeljem kojeg će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i
javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim
plaćama, a svi će dobiti i regres od 300 eura.
Za100 eura
neto najviše će narasti najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80
eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura
zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.
Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju koja će biti isplaćena u srpnju. Na
godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura.
Plenković: Radi se o trajnom privremenom dodatku
Premijer Andrej Plenković naglasio je da je riječ o
trajnom privremenom dodatku. Također, kako je rekao, radi se o najvećem
povećanju plaće s jednim zajedničkim dogovorom.
- Obuhvatiti više od 219 tisuća ljudi, to znači da smo praktički obuhvatili sve
osim onih s najvećim plaćama i najvišim koeficijentima, rekao je Plenković.
Naglasio je kako se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa sindikatima koji
je na visokom stupnju, ali i kontekstu socijalnih i ekonomskih okolnosti u
kojima je zadaća bila maksimalno pomoći kako bi se održala
socijalna kohezija.
- Mi smo kroz naš dijalog težili sveobuhvatnom univerzalnom pristupu,
konzumirali smo sve pregovore koji su se vodili na granskoj razini kako bismo
učinili više i brže, rekao je premijer.
Poručio je da će se u rujnu nastaviti pregovori o osnovici plaće.
- Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u prvom čitanju u
Saboru do ljetne stanke, i kad se to krajem rujna usvoji, dobit ćemo širu sliku
ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću plaću.
- Sada je bitno da u idućih pola godine nastavimo razgovore o sadržaju uredbi,
kako bi se nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama što
prije donijele uredbe i nakon toga što prije rješenja na temelju novih
koeficijenata, čime bi se život onih koji rade za državne i javne službe učinio
dostojanstvenim, rekao je Plenković.
Malenica: Niti jedna služba nije ostavljena po strani
Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je kako je
Memorandum izraz socijalnog partnerstva i suradnje na unapređenju javnog
sektora.
- U jednom otvorenom i kontinuiranom dijalogu došli smo do rješenja koje će
obuhvatiti 219 tisuća zaposlenika, i to 169 tisuća zaposlenih u javnom sektoru
i 49 tisuća zaposlenih u državnoj službi. Memorandumom i odlukom Vlade o
isplati dodatka obvezali smo se da ćemo zajedno nastaviti raditi na uspostavi
novoga sustava plaća. Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do
donošenja novog Zakona o plaćama na kojem smo zajedno radili proteklih mjeseci.
Tim Zakonom korjenito mijenjamo sustav plaća i sustav upravljanja ljudskim
potencijalima jer smo svjesni izazovima s kojima se suočavamo u svojim resorima
i svojim radnim okolinama. Uz novi sustav plaća uvodimo novi sustav
odgovornosti i upravljanja svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne
uprave za društvo i gospodarstvo, rekao je Ivan Malenica, ministar pravosuđa.
Naglasio je kako ovim sveobuhvatnim rješenjem nijedna služba nije ostavljena po
strani.
- Pristupom usmjerenom prema onima s najnižim primanjima omogućujemo veća
primanja za 89 posto zaposlenih u javnom sektoru, rekao je Malenica dodajući da
Memorandum neće dovesti do novih neravnoteža.
Dubravko Jagić iz Sindikata policije Hrvatske, rekao
je da su zadovoljni dogovorenim povećanjem.
- U rujnu očekujemo nastavak pregovora oko povećanja osnovice, oko povećanja
božićnice, prvi put pregovarali bismo o uskrsnici. Cilj Vlade i sindikata je da
minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.
Poručio je kako SPH nastavlja daljnju borbu vezano za odluku Ustavnog suda zbog
čega će se obratiti Europskom sudu u Strasbourgu.
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih
učitelja, naglasila je kako je ovaj dogovor između Vlade i sindikata pravni
temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu novih koeficijenata
sukladno donošenju novog Zakona o plaćama.
- Dosadašnjim unapređenjem socijalnog dijaloga, mi kao sindikati imamo utjecaj
na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je sukladno zakonu to autonomno
pravo isključivo Vlade RH. Ovo privremeno rješenje postat će trajno kroz buduće
koeficijente i uredbe. Isto tako Memorandum je pravno uporište za isplatu
regresa za sve zaposlenike. Ovo je samo korak u nizu naših razgovora i
socijalnog partnerstva, rekla je Šprem dodajući da ih uskoro očekuju pregovori
o temeljnom kolektivnom ugovoru i osnovici plaće.
Čulinović-Čaić: Liječnici ne mogu biti zadovoljni, od
odluke nemaju ništa
Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić rekla
je da liječnici spadaju u grupu među državnim i javnim službama koji nisu
obuhvaćeni ovim posebnim dodatkom.
- Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno
ništa, kazala je dodajući da je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke
pokazao što je sindikalna solidarnost.
- Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju
najniža primanja i za koje mislimo da im treba puno više nego nama, kazala je
Čulinović-Čaić.
Dodala je da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika kojim će neke
stvari koji ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način.
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |